Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Pročitaj detaljnije

Sa osvojenih šest mjesta u parlamentu relativno nedavno osnovani Hrvatski laburisti predstavljaju jednu od najuspješnijih stranaka na ovim izborima. Postoje dvije osnovne tendencije koje su tome pogodovale i koje su dale «vjetar u leđa» stranci koju je pokrenuo Dragutin Lesar. Prvo, SDP se sa svojim trenutnim saveznicima kod nezanemarivog broja pripadnika radničke klase u potpunosti kompromitirao i pokazao kao stranka koja niti najmanje ne štiti radničke interese, već mu je politika u suštini identična HDZ-ovoj, uslijed čega se prirodno pojavljuje potreba traženja nekakve nove političke alternative. S druge strane, kod jednog dijela radnika i nezaposlenih, kao i nekih sindikalnih aktivista, na temelju svakodnevnog iskustva došlo je do osviještenja o potrebi postojanja radničke stranke, političke organizacije koja bi bila dosljedni predstavnik interesa radnika. U potpunosti priznajući potrebu stvaranja alternative SDP-u u vidu radničke partije kritički ćemo se pozabaviti fenomenom Hrvatskih laburista. Budući da ćemo se konkretnim potezima Laburista i povezanim problemima baviti u zasebnim tekstovima, ovdje ćemo pokušati pružiti više općenitu kritiku. Pročitaj detaljnije

Sama činjenica da Monty Johnstone debatira sa mnom o problemu trockizma danas[1], trebala bi se shvatiti kao dokaz što trockizam nije. Nije mi namjera vrijeđati inteligenciju svih ovdje prisutnih  govoreći da trockizam nije kontrarevolucionarna agencija ili agentura fašizma ili agentura imperijalizma ili bilo kakve slične gluposti. Naime, da je tako ne samo da se ova debata ne bi realizirala, već bi se većina stvari koje su se događale u svijetu zadnjih nekoliko godina činila neshvatljivima. Pročitaj detaljnije

Malo je koji problem od tolike ključne važnosti i praktičnog značaja u ovome trenutku kao pitanje o tome kako ostvariti radikalnu društvenu promjenu počinjući od situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Utoliko više zabrinjava činjenica njegovog zapostavljanja i nedovoljno ozbiljnog izučavanja u današnjem socijalnom i antikapitalističkom pokretu. Cilj je ovoga teksta pružiti sažeti i jednostavni uvod u problematiku organizacije i strategije, pritom dokazujući koliko je ona vezana uz jednostavno pitanje : «zašto nam je danas potrebna revolucionarna organizacija?» Pročitaj detaljnije

Poslije osvajanja vlasti zadatak izgradnje, prije svega-privredne, postavlja se kao centralni i ujedno i najteži. Rješavanje tog zadatka zavisi od uvjeta različitih po sadržaju i po dubini: prvo, od nivoa proizvodnih snaga, a osobito od odnosa između industrije i seljačkog gospodarstva; drugo, od kulturnog i organizacionog nivoa radničke klase koja je osvojila državnu vlast; od političke međunarodne i unutrašnje situacije : da li je buržoazija do kraja pobijeđena ili se još odupire-postoji li strana vojna intervencija, da li tehnička inteligencija sabotira itd., itd. Pročitaj detaljnije

U tekstu čiji prijevod prvi puta donosimo na našem jeziku jedan od najznačajnijih marksista druge polovice 20.st donosi analizu i kritiku jugoslavenskog sistema, kao i ekonomske teorije koja se rabila za njegovo opravdanje. Ernest Mandel je bio višegodišnji istaknuti aktivist i član vodstva Četvrte internacionale, kao i njezine belgijske sekcije, profesor ekonomije na sveučilištu u Bruxellesu, autor preko  2 000 članaka i 30 knjiga, među kojima je Marksistička ekonomska teorija utjecala i na Che Guevaru, s kojim je na Kubi surađivao na pitanjima ekonomskog planiranja. Kasnija povijesna iskustva, od kojih je najznačajnije ono konačnog raspada Jugoslavije i restauracije kapitalizma u krvavim nacionalističkim ratovima dodatno potvrđuje osnovne postavke Mandelove kritike jugoslavenskog sistema. Za sve one koji teže ukidanju kapitalizma uz učenju na povijesnim iskustvima i pogreškama ovaj prijevod je od izuzetnog značaja.  Pročitaj detaljnije

Procjenjuje se da su od 1967. godine do danas izraelske snage uhitile i na dulja ili kraća razdoblja zatvorile više od 700 000 Palestinaca. To je više od 20% stanovništva okupiranih palestinskih područja i nema palestinske obitelji koja ne poznaje ili nije poznavala barem jednog zarobljenika. Pročitaj detaljnije

Prije nekoliko dana libijski diktator uhvaćen je od strane pobunjenika i ubijen. Time je formalno završila libijska revolucija, koja je započela sredinom veljače ove godine. Naime, jedini jasan, javno proklamirani i zajednički cilj pobunjenika bio je svrgnuće Gadafija.  Ovime je također završen rat koji se odvijao između Gadafijevih pristaša i pobunjenika, te je sada na redu pitanje budućnosti Libije i libijskog naroda. Pročitaj detaljnije

Subotnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovalo nekoliko tisuća prosvjednika i članova sindikata, među kojima i članovi Radničke borbe koji su tom prilikom podijelili nekoliko stotina primjeraka časopisa i letaka s porukom solidarnosti europskih organizacija u borbi protiv EU neoliberalizma, predstavljao je nesumnjiv korak naprijed za radnički i antikapitalistički pokret. Usprkos izostanku konkretnih zahtjeva i stavljanja problematike u Hrvatski kontekst, te jasno istaknutih ciljeva, prosvjed je uspio postići masovnost s kojom možemo biti zadovoljni. To je simptom postepenog prelaska socijalnog pokreta u viši stupanj. Prije samo nekoliko godina, kada je naša organizacija započinjala sa svojim radom, kritika kapitalizma nije u medijima i širem javnom prostoru mogla dobiti gotovo nikakvu pozornost, niti je bila tretirana ozbiljno. Danas, u velikoj mjeri zahvaljujući i učincima globalne krize, sve veći broj ljudi postaje svjestan problematičnosti samog sistema, dakle ne samo pojedinaca na njegovom vrhu, te potrebe njegove promjene. Subotnji prosvjed u tom pogledu jasno pokazuje razvoj svjesnosti radničke klase u proteklom periodu. Istovremeno, smatramo našom dužnošću da ukažemo na neke nedostatke, pogreške i strategije koje ne smatramo ispravnima a koje su se mogle zamijetiti. Pročitaj detaljnije

Samo prije dvije godine švicarski franak imao je vrijednost 4.4 kune, da bi ovih dana njegova vrijednost iznosila 6.74 kune. Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana je vezano uz tu valutu, a tu se radi u stambenim (oko 42%), te automobilskim kreditima (47%).  Da bi se pronašlo rješenje treba detektirati problem. Ovdje se može reći da je problem jačanje švicarskog franka u odnosu na kunu, međutim time se ne ulazi u pravu bit problema. Treba se upitati kako je došlo do tog jačanja, zašto se jačanje manifestiralo baš na taj način, kakav je odnos jačanja švicarskog franka i svjetskog gospodarstva, kolika je uloga svjetske financijske krize u svemu ovome, kakva je uloga banaka u toj krizi, pa prema tome i kakva je njihova uloga u divljanju određenih valuta. Neodgodivo je rješenje nacionalizacija banaka, njihovo povezivanje u jedinstvenu centralnu banku,te stavljanje istih pod kontrolu naroda sukladno planu za razvoj društva, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.  Pročitaj detaljnije