Poslije osvajanja vlasti zadatak izgradnje, prije svega-privredne, postavlja se kao centralni i ujedno i najteži. Rješavanje tog zadatka zavisi od uvjeta različitih po sadržaju i po dubini: prvo, od nivoa proizvodnih snaga, a osobito od odnosa između industrije i seljačkog gospodarstva; drugo, od kulturnog i organizacionog nivoa radničke klase koja je osvojila državnu vlast; od političke međunarodne i unutrašnje situacije : da li je buržoazija do kraja pobijeđena ili se još odupire-postoji li strana vojna intervencija, da li tehnička inteligencija sabotira itd., itd. Pročitaj detaljnije

Koji put ćete slijediti?

Prvi put otvoren za vas će biti da prihvatite kako je iznad svega važno u današnjoj situaciji u svijetu održati potpuno monolitne odnose jedinstva s politikama i ideologijom ruske KP. Sigurno postoje članovi među vama koji će predložiti takav smjer…Sigurno će biti predložen i drugi put, koji se u suštini sastoji od povlačenja u Jugoslaviju, odbijanja napada i eventualnog nasilja i provokacija Kominform-a i njegovih agenata, te pokušaja ‘izgradnje socijalizama’ u vašoj zemlji, dok će se zaključivati trgovinski odnosi sa silama kako Istočne Europe, tako i sa silama imperijalističkog Zapada. Nećemo skrivati od vas, Drugovi, da mi smatramo drug put jednako pogubnim kao i prvi put. Konačno, preostaje treći put, najteži, onaj koji je prepun prepreka: izvorni komunističku put za jugoslavensku partiju i proletarijat. Ovaj put je put povratka lenjinističkoj koncepciji socijalističke revolucije, povratak svjetskoj strategiji klasne borbe…,(osnivanja organa) u kojima će svi radnici imati pravo izraziti svoje mišljenje i svoje kritike bez premišljanja i bez straha od odmazde. Pravo radnika na organiziranje ostalih radničkih partija mora biti položeno kao temelj… Pročitaj detaljnije

Od internacionalnog sekretarijata Četvrte internacionale 1948.godine

 Drugovi,

Na svojem posljednjem zasjedanju Kominform je donio rezoluciju o ekskomunikaciji vaše partije i njezinog rukovodstva. Taj čin duboko je uzrujao članove komunističkih partija u cijelom svijetu. Pročitaj detaljnije

Otkrivanje 64 godine stare tajne studije provedene u Guatemali na ljudima od strane američkog javnog zdravstvenog sustava je uzrokovala međunarodnu osudu prisiljavajući američku vladu da se ispriča sa zakašnjenjem. Smrtonosni eksperiment je iznijela na vidjelo sveučilišna profesorica sa Wellesleya – Susan Reverby u svome izlaganju na konferenciji u Minnesoti u svibnju prošle godine. New York Times je objavio članak koji se temelji na njezinom radu prošli petak. On je formalno objavljen u siječnju ove godine. Pročitaj detaljnije

Rezolucija Četvrte internacionale iz 1951. predstavlja važan povijesni dokument u kojemu je dana kritička analiza faza revolucije u Jugoslaviji, koja je započela u toku NOB-a i nastavljena nakon završetka rata;  sa 1948. kao jednom od najbitnijih faza u kojoj je konačno raskinuto sa diktatima staljinističke moskovske birokracije. Osim ukazivanja na važnost raskida sa Staljinom – nastalim prvenstvenog zbog autohtonog i masovnog karaktera revolucije koja se nije dala vezati interesima i naredbama moskovske birokracije  -  rezolucija ističe i potrebu obrane revolucije kako od staljinističke birokracije, tako i imperijalizma, ali i ukazuje na neke krupne pogreške, kao i oportunistički karakter rukovodstva KPJ, te naglašava opasnosti koje prijete pokušajima izgradnje socijalizma. Povijesna iskustva kojima smo svjedočili u osnovnim crtama potvrđuju ovdje iznesene zaključke, te snažno naglašavaju važnost ove rezolucije i njezinih pouka za budućnost. Pročitaj detaljnije

Povijest Prvog maja, kao i mnogih drugih događaja u radničkom pokretu, predstavlja mnogo više od pukog prisjećanja na prošlost i odavanja počasti tradiciji – ona predstavlja poziv na akciju i djelovanje u sadašnjosti. Ove godine je, u skladu sa situacijom u kojoj se trenutno nalazi radnički pokret u Hrvatskoj, možda i više nego ikada ranije potrebno da se okrenemo prema pravim tradicijama ovoga međunarodnog praznika rada. Danas njihovo nastavljanje može značiti samo odlučnu pobunu protiv diktature krupnoga kapitala i političke elite na čelu s HDZ-om. Pročitaj detaljnije

Oktobarska revolucija

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Pročitaj detaljnije

Washington ne poznaje veću herezu u Trećem svijetu od nezavisnosti. U slučaju Salvadora Allendea nezavisnost je došla u posebno provokativnom kostimu- marksist koji je ustavno izabran nastavio je poštivati ustav. To nije išlo. Uzdrmalo je same temelje na kojima je anti-komunistički toranj izgrađen: doktrina, pomno uzgajana desetljećima, da”komunisti” mogu doći na vlast samo putem snage i obmane, da oni mogu povratiti tu moć samo kroz teroriziranje i ispiranje mozgova narodu. Samo je jedna stvar gora od marksista na vlasti, a to je marksist na vlasti koji je došao do nje putem izbora. Pročitaj detaljnije

Pobuna mornara u Boki Kotorskoj počela je u podne 1. veljače 1918. godine na brodovima Sankt Georg i Gea kada je oko šest tisuća mornara austrougarske ratne flote uzelo je komandu u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko četrdeset brodova u zalijevu Boke Kotorske. To nije samo bio izraz antiratnog raspoloženja u Austrougarskoj monarhiji, već je, po izveštaju srpskog vojnog atašea u Padovi, pobuna mornara bila “rezultat lenjinističkih ideja koje su se toliko raširile u austrougarskoj mornarici da su znatno oslabile poznatu surovu disciplinu”. Pročitaj detaljnije

Pariška komuna iz 1871. godine predstavlja prvu radničku revoluciju koja je dovela do uspostave radničke vlasti, te je svojim primjerom omogućila daljnje preciziranje i razvoj Marxovih političkih koncepcija o revoluciji i organiziranju proletarijata u vladajuću klasu; do naših dana služeći kao stalna inspiracija svim onim strujama u radničkom pokretu koje su se borile za ukidanje kapitalističkog društva. Pročitaj detaljnije