Washington ne poznaje veću herezu u Trećem svijetu od nezavisnosti. U slučaju Salvadora Allendea nezavisnost je došla u posebno provokativnom kostimu- marksist koji je ustavno izabran nastavio je poštivati ustav. To nije išlo. Uzdrmalo je same temelje na kojima je anti-komunistički toranj izgrađen: doktrina, pomno uzgajana desetljećima, da”komunisti” mogu doći na vlast samo putem snage i obmane, da oni mogu povratiti tu moć samo kroz teroriziranje i ispiranje mozgova narodu. Samo je jedna stvar gora od marksista na vlasti, a to je marksist na vlasti koji je došao do nje putem izbora. Pročitaj detaljnije

Pobuna mornara u Boki Kotorskoj počela je u podne 1. veljače 1918. godine na brodovima Sankt Georg i Gea kada je oko šest tisuća mornara austrougarske ratne flote uzelo je komandu u svoje ruke i istaklo crvene zastave na oko četrdeset brodova u zalijevu Boke Kotorske. To nije samo bio izraz antiratnog raspoloženja u Austrougarskoj monarhiji, već je, po izveštaju srpskog vojnog atašea u Padovi, pobuna mornara bila “rezultat lenjinističkih ideja koje su se toliko raširile u austrougarskoj mornarici da su znatno oslabile poznatu surovu disciplinu”. Pročitaj detaljnije

Pariška komuna iz 1871. godine predstavlja prvu radničku revoluciju koja je dovela do uspostave radničke vlasti, te je svojim primjerom omogućila daljnje preciziranje i razvoj Marxovih političkih koncepcija o revoluciji i organiziranju proletarijata u vladajuću klasu; do naših dana služeći kao stalna inspiracija svim onim strujama u radničkom pokretu koje su se borile za ukidanje kapitalističkog društva. Pročitaj detaljnije

2. Ožujka 1921. labinski rudari su stupili u štrajk koji je doveo do preuzimanja kontrole nad svim rudnicima na području Labinštine, te formiranja organa radničke vlasti – rudarskog komiteta i „Crvene straže“ – radničke milicije. Pokret koji je u povijesti ostao zabilježen pod nazivom Labinska republika danas jasno pokazuje radnicima u Hrvatskoj put koji vodi prema njihovom oslobođenju – Labinska republika nije samo uzvišena uspomena na davna herojska vremena, već otvoreni borbeni poziv na novi radnički ustanak ne samo u Istri, već cijeloj Hrvatskoj, uz obaranje današnjih tlačitelja, te uspostavu radničke republike.

Pročitaj detaljnije

Zašto se Boljševička revolucija izrodila u totalitarnu vlast birokracije? Je li Staljinova politika nastavak Lenjinove i jesu li politički grijesi boljševizma rodili staljinizam ?  Koje pouke iz toga proizlaze za budućnost? Na ova i mnoga druga bitna pitanja  u svome tekstu odgovara Lav Trocki, sudionik važnih povijesnih događaja, jedan od vođa Oktobarske revolucije, te osnivač Crvene armije. Pročitaj detaljnije

G.M.  Tamas bio je jedan od vođa disidentskog pokreta u Mađarskoj, te je svoj politički angažman posvetio obaranju staljinističkog režima. Isprva kritičar staljinizma s lijevih pozicija, postepeno kao i svoji kolege postaje pro-tržišni liberal i igra istaknutu ulogu u restauraciji kapitalizma u Mađarskoj, te je kao član liberalne stranke izabran u parlament. Već pri kraju mandata postaje svjestan sve bijede „tranzicije“ i počinje propitivati svoje dotadašnje stavove. Slijedi dug period intenzivnog teorijskog proučavanja koje rezultira time da Tamas u potpunosti odbacuje liberalizam i prema svojim riječima postaje revolucionarni marksist. Tamas,  sada profesor filozofije u Budimpešti, razgovarao je s Chrisom Harmanom o razvoju stvari u Istočnoj Europi nakon pada staljinizma, kao i o svojoj zanimljivoj političkoj evoluciji. (Napomena : iskazani stavovi, naročito oni teorijskog karaktera, ne izražavaju nužno službene stavove i analize Radničke borbe). Pročitaj detaljnije

Usprkos široko raširenim shvaćanjima o Španjolskom građanskom ratu po kojima je on jednostavno predstavljao sukob fašista i republikanaca postoji i manje poznata činjenica o pravom građanskom ratu unutar građanskog rata koji se događao u republikanskim redovima. Ovaj sukob odvijao se između onih koji su istinski težili radikalnoj društvenoj promjeni i onih koji su se otvoreno stavili u službu očuvanja postojećeg poretka. Na čelu kontrarevolucionarnih snaga nalazila se upravo Komunistička partija Španjolske koja se nalazila pod kontrolom moskovske birokracije, opravdavajući svoju kranje oportunističku praksu besmislenim staljinističkim koncepcijama “Narodnog fronta” i revolucije u dvije odvojene faze, nasuprot teoriji permanentne revolucije. George Orwel donosi potresno svjedočanstvo o onome što je vidio. Pročitaj detaljnije

Radnička klasa Mađarske je 23.10.1956. započela svoj herojski ustanak protiv vladajuće birokracije i nedemokratskog političkog sistema kojega je ona nametnula. U sklopu ove političke revolucije, radnicima su se otvoreno pridružili studenti, omladina, te progresivni intelektualci; uspostavljeni su radnički savjeti i radničke oružane jedinice – temeljni organi radničke države, kao i nova vlada. Nažalost, već nakon 18 dana revolucija je krvavo ugušena tenkovima iz SSSR-a pri čemu je poginulo 20.000 mađarskih revolucionara i 35.000 Rusa. Pročitaj detaljnije