Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story

U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraćena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala štiti  od neisplate plaće. Nešto što je svakako trebalo biti odavno implementirano u zaštitu prava radnika – zakon koji će kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu “drskost”. Ministar pravosuđa Bošnjaković je pojasnio da se u prvom prijedlogu predviđalo da će neisplata dvije plaće biti kazneno djelo, ali je to u konačnici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plaće ili pak dijela plaće predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao naći u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona međutim  nema nikakav realan značaj, te je za radnike i zaštitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajuća. Read the full story

Referendum kojim će narod prihvatiti ili odbaciti pristup Europskoj uniji biti će uskoro organiziran.

Smatramo kako politika Europske komisije ima samo jedan cilj: uvesti neoliberalizam u društvo, te time podrediti ekonomiju slabije razvijenih područja interesima europskog kapitala na štetu većine društva. Istovremeno, ista ta većina neće imati realnog utjecaja na donošenje odluka, kao što uostalom nije imala ni po pitanju pridruživanja EU. Te odluke ionako neće biti donošene u interesu većine, već u interesu potreba korporacija od strane europskih birokrata – iza zatvorenih vrata. Read the full story

Razgovor Radničke borbe s radnicima drvne industrije Vrhovine u stečaju, te zamjenikom načelnika općine Vrhovine i članom Odbora vjerovnika Miroslavom Mašićem, aktivno uključenim u cijeli slučaj, suočenima s prijetnjom konačnog gašenja proizvodnje i iseljavanja strojeva.   Read the full story

Samo prije dvije godine švicarski franak imao je vrijednost 4.4 kune, da bi ovih dana njegova vrijednost iznosila 6.74 kune. Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana je vezano uz tu valutu, a tu se radi u stambenim (oko 42%), te automobilskim kreditima (47%).  Da bi se pronašlo rješenje treba detektirati problem. Ovdje se može reći da je problem jačanje švicarskog franka u odnosu na kunu, međutim time se ne ulazi u pravu bit problema. Treba se upitati kako je došlo do tog jačanja, zašto se jačanje manifestiralo baš na taj način, kakav je odnos jačanja švicarskog franka i svjetskog gospodarstva, kolika je uloga svjetske financijske krize u svemu ovome, kakva je uloga banaka u toj krizi, pa prema tome i kakva je njihova uloga u divljanju određenih valuta. Neodgodivo je rješenje nacionalizacija banaka, njihovo povezivanje u jedinstvenu centralnu banku,te stavljanje istih pod kontrolu naroda sukladno planu za razvoj društva, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.  Read the full story

Jeyakumar Devaraj i 29 drugih članova Socijalističke Partije Malezije uhićeno je u Penangu pod optužbom da su htjeli oživjeti Komunističku partiju i voditi rat protiv kralja. To su iznimno teške optužbe iako sasvim bez dokaza. Aktivisti su uhićeni nakon što su u okviru pokreta za održavanje poštenih i slobodnih izbora dijelili letke sa zahtjevom za ostavkom vlade. Izvanredni zakon dopušta njihovo pritvaranje i zadržavanje u izuzetno teškim uvjetima i do 60 dana, bez potrebe za podnošenjem tužbe protiv njih. Širom svijeta se organiziraju protesti protiv njihovog pritvaranja. Prenosimo tekst koji je Jeyakumar Devaraj napisao u zatvoru. Read the full story

Ova rezolucija je usvojena na sastanku organizacija antikapitalističke ljevice, u Londonu 11. i 12. lipnja, na poziv SWP-a (Socijalistička radnička partija; Velika Britanija) i NPA (Nova antikapitalistička partija; Francuska). Konferencija je bila koncipirana kao nastavak prijašnjih konferencija u Parizu, lipnja 2008., prosinca 2009., svibnja 2010. i prosinca 2010. Jedan od potpisnika ove rezolucije je Radnička borba.  Read the full story

RB: Možete li nam se za početak ukratko predstaviti i reći nešto o svom djelovanju u škveru?

Petar Hajdić : Inženjer sam elektronike. Plovio sam kao oficir elektronike  i električar na domaćim i stranim brodovima, a od 1988. godine radim u Brodogradilištu  Split gdje sam od električara napredovao do inženjera u pogonu, kontrolora kvalitete, poslovođe, kako je već zahtijevala potreba posla, da bih danas bio referent službe nabave i njezin sindikalni povjerenik. Read the full story

Razgovor Radničke borbe sa slovenskim sindikalistom u vezi najnovijih aktivnosti sindikata u borbi protiv «Zakona o malome radu» i izmjena zakona o mirovinskoj reformi. Read the full story

Po tiskovinama o problemima brodogradnje sve češće pišu oni koji zastupaju interes onih dijelova vlasti i kapitala koji pokušavaju umanjiti i sakriti svoj udio u pljački Hrvatske i njenih brodogradilišta. Glupost tih plaćenika nadmašuje jedino njihova neinformiranost i zla namjera iskrivljavanja istine. Read the full story