RB: Možete li nam ukratko predstaviti sebe i sindikat u kojem djelujete? 

Juko Cikojević: Ja sam Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je osnovan kad se Hrvatska osamostalila. U našoj kompaniji djeluju, praktički, tri sindikata koja imaju svoje predstavnike u različitim institucijama, radničkom vijeću i zaštiti na radu. Oba dva tijela broje po devetnaest ljudi, a HST ima četrnaest pozicija, republički sindikat ima četiri i treći sindikat (sindikat radnika HT-a) ima jednu poziciju. Zašto to govorim? Zato jer smo se konačno sva tri sindikata ujedinili zbog ove teme očuvanja radnih mjesta. Inače, HT broji oko 5700 radnika, a naš sindikat ima 3200 članova. Republički sindikat ima oko 1400, dok treći sindikat ima nekoliko stotina članova. Znači većinski smo sindikat i vodimo glavnu ulogu, ali u suradnji s ostalim sindikatima zajedno djelujemo protiv namjere poslodavca o otpuštanju radnika. Read the full story

Razgovor s predsjednikom sindikata radnika HEP-a TEHNOS Read the full story

Subotnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovalo nekoliko tisuća prosvjednika i članova sindikata, među kojima i članovi Radničke borbe koji su tom prilikom podijelili nekoliko stotina primjeraka časopisa i letaka s porukom solidarnosti europskih organizacija u borbi protiv EU neoliberalizma, predstavljao je nesumnjiv korak naprijed za radnički i antikapitalistički pokret. Usprkos izostanku konkretnih zahtjeva i stavljanja problematike u Hrvatski kontekst, te jasno istaknutih ciljeva, prosvjed je uspio postići masovnost s kojom možemo biti zadovoljni. To je simptom postepenog prelaska socijalnog pokreta u viši stupanj. Prije samo nekoliko godina, kada je naša organizacija započinjala sa svojim radom, kritika kapitalizma nije u medijima i širem javnom prostoru mogla dobiti gotovo nikakvu pozornost, niti je bila tretirana ozbiljno. Danas, u velikoj mjeri zahvaljujući i učincima globalne krize, sve veći broj ljudi postaje svjestan problematičnosti samog sistema, dakle ne samo pojedinaca na njegovom vrhu, te potrebe njegove promjene. Subotnji prosvjed u tom pogledu jasno pokazuje razvoj svjesnosti radničke klase u proteklom periodu. Istovremeno, smatramo našom dužnošću da ukažemo na neke nedostatke, pogreške i strategije koje ne smatramo ispravnima a koje su se mogle zamijetiti. Read the full story

U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraćena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala štiti  od neisplate plaće. Nešto što je svakako trebalo biti odavno implementirano u zaštitu prava radnika – zakon koji će kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu “drskost”. Ministar pravosuđa Bošnjaković je pojasnio da se u prvom prijedlogu predviđalo da će neisplata dvije plaće biti kazneno djelo, ali je to u konačnici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plaće ili pak dijela plaće predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao naći u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona međutim  nema nikakav realan značaj, te je za radnike i zaštitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajuća. Read the full story

Dana 31.kolovoza, kad su se oni koji rade vraćali s godišnjeg odmora, kad su turisti uživali u svojim zadnjim danima ljeta na hrvatskoj obali, kad su premijerka i njeni ministri uživali u svojim ogromnim plaćama i vozili se u klimatiziranim automobilima, više od stotinu radnica imotske tvornice ‘Trimot’ obilazilo je šaltere banaka i bankomate. To nisu radili iz zabave, već jer im je premijerka, kao i resorno ministarstvo, obećala isplatu zaostalih plaća do kraja kolovoza. I to čak šest zaostalih plaća! Read the full story

Razgovarali smo s predsjednikom Nezavisnog sindikata Brodosplit Zvonkom Šegvićem. Read the full story

Ova rezolucija je usvojena na sastanku organizacija antikapitalističke ljevice, u Londonu 11. i 12. lipnja, na poziv SWP-a (Socijalistička radnička partija; Velika Britanija) i NPA (Nova antikapitalistička partija; Francuska). Konferencija je bila koncipirana kao nastavak prijašnjih konferencija u Parizu, lipnja 2008., prosinca 2009., svibnja 2010. i prosinca 2010. Jedan od potpisnika ove rezolucije je Radnička borba.  Read the full story

Razgovor Radničke borbe sa slovenskim sindikalistom u vezi najnovijih aktivnosti sindikata u borbi protiv «Zakona o malome radu» i izmjena zakona o mirovinskoj reformi. Read the full story

Intervju s Jalelom Ben Brikom Zoghlamijem, odvjetnikom i članom vodstva  Ligue de la Gauche Ouvrière (LGO – Liga radničke ljevice), prijašnjim vođom Organisation Communiste Révolutionnaire (OCR, Revolucionarna komunistička organizacija, tuniška sekcija Četvrte internacionale). Intervjuirao ga je Jan Malewski, 19. veljače 2011., prije pada Ghannouchijeve vlade. 

Tijekom prosinca 2010., tuniške mase su svrgnule diktatora Ben Alija i signalizirale širenje pobune kroz arapske zemlje i ostatak svijeta. Ovo bi se činilo nemogućim u studenom…što se dogodilo u vašoj zemlji? Read the full story

Radnička borba : Dakle, radnici Dalmacijavina su ponovno početkom tjedna ušli u štrajk…

Lukica Bucat : Da, to nam je trinaesti štrajk u zadnje dvije godine. Razlog je naravno vezan uz Zakon o radu. Po Zakonu o radu može se štrajkati iz dva razloga : neisplata plaća i nepotpisivanje kolektivnog ugovora. Mi smo prvenstveno pokrenuli štrajk iz prvog razloga, a usto smo tražili i sve ono drugo – smjenu uprave, privatizaciju Dalmacijavina, ulaganje u Dalmacijavino… Samo, naravno u tome nismo uspjeli. Očito je da sindikat u Hrvatskoj nije toliko snažan da može barem preko središnjica nešto značajnije promijeniti. Vidjeli ste i kako je išlo sa prikupljanjem glasova za referendum, pa kako je to, je li, završilo. Završilo je trgovinom i to je ono što je najžalosnije. Read the full story