Nakon što smo objavili uvod Radoslava Pavlovića i prvi dio, donosimo i drugi, završni dio ”Njihovog i našeg morala”.

Staljinizam – proizvod starog društva

Rusija je izvela najgrandiozniji skok naprijed u povijesti, skok u kojem su najprogresivnije snage zemlje našle svoj izraz. U vrijeme današnje reakcije, čiji je razmah proporcionalan razmahu revolucije, zaostalost se osvećuje. Staljinizam je utjelovljenje ove reakcije. Barbarstvo stare ruske povijesti izgleda još odvratnije na novim socijalnim osnovama, pošto se mora skrivati licemjerjem kakvo u povijesti nije viđeno. Read the full story

Njemačka revolucija započela je direktnom djelatnošću radničkih vijeća koje su u ilegalnim uvjetima organizirali mornari njemačke ratne mornarice u ratnoj luci Kiel. Koristeći svoju ulogu tradicionalne radničke partije, zavedenost dijela radnika, te nepostojanje dovoljno snažne revolucionarne organizacije njemačka socijaldemokracija je uspjela uspostaviti svoju kontrolu u radničkim vijećima, te ih likvidirati u korist kapitalističkog parlamenta, ujedno onemogućujući socijalnu revoluciju. Još u toku Prvog svjetskog rata od socijaldemokracije, koja je podupirući rat i imperijalističke težnje njemačke vlade, te odbacujući borbu za ukidanje kapitalizma, degenerirala u oportunizam i šovinizam, odvojilo se revolucionarno krilo radničkog pokreta – Spartakov savez. U tekstu kojega donosimo Rosa Luxemburg, jedna od njegovih najistaknutijih članova uz Karla Liebknechta, predstavlja politički program ove revolucionarne organizacije. Usprkos tome što je tekst nastao u veoma specifičnim povijesnim okolnostima, te se stoga sve njegove poruke ne mogu direktno preslikavati na sadašnji trenutak, smatramo da razlozi za njegovo čitanje nisu samo historiografske naravi. Kao i sva značajna djela kroz specifična pitanja se otvaraju i ona od općeg značaja, vezana uz temeljna određenja kapitalističkog društva i putove njegovog prevladavanja. Od posebnog su interesa dijelovi u kojima se opisuju osnovne karakteristike radničke vlasti, te mjere za njezino ostvarivanje i provođenje; kao i upozorenje o zločinima i užasima koje je kapital spreman napraviti u cilju očuvanja profita, te bezgraničnom izdajstvu na koje su spremni oportunisti i izdajice radničkih interesa koji nominalno pripadaju radničkim predstavnicima – izdajstvu koje je okrunjeno ubojstvima Rose Luxemburg i Karla Liebknechta po narudžbi socijaldemokracije. Read the full story

Organizacija i klasa

Za sada smo govorili samo o nekim teorijskim i programatskim preduvjetima za postojanje revolucionarne organizacije. Već na osnovi ovoga veoma sažetog i nipošto dovoljnog prikaza vidimo kako je stvar dosta složena. Kako bi se postavio program koji bi barem u osnovnim pitanjima davao odgovore na neka od naznačenih pitanja potrebna je opširna diskusija, teoretsko obrazovanje, ali i organizirano sudjelovanje u praktičnim aktivnostima – jednom riječju organizacija, a ne naprosto skup nezavisnih pojedinaca. Kao što smo napomenuli ranije, samo je manjina stanovništva u mogućnosti da na adekvatan način zadovolji ove uvjete : prihvaćanje prilično specifičnog programa, ali i neprekidne praktične i teorijske izgradnje. Općenito govoreći, za očekivati je da će sićušnost jezgre okupljene oko revolucionarnog programa biti to veća što je sistem u nekoj fazi bliže stabilnosti. Pogrešno bi stoga bilo smatrati da je zadatak revolucionarne organizacije da pod svaku cijenu pridobije što veći broj radnika u svoje redove. Takva strategija može se razvijati samo na štetu čvrstoće organizacije, jasnoće programa i mogućnosti stvaranja takve organizacije u kojoj će svi članovi biti aktivno uključeni u njezin rad – kako u smislu dužnosti, tako i prava na donošenje svih  odluka. Široko je povijesno iskustvo potvrdilo, posebno na primjeru katastrofalnog sloma njemačke socijaldemokracije, da partije koje polaze od fetišizacije principa masovnosti kao svojeg primarnog cilja završavaju u stanju postojanja uskog  rukovodstva koje donosi sve odluke, te široke politički neobrazovane baze koja ima sasvim pasivnu  ulogu. Nasuprot tome, smatramo da kao osnovni organizacijski cilj mora biti podizanje svakog člana na nivo iskusnog i izgrađenog kadra. Read the full story

Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story

Malo je koji problem od tolike ključne važnosti i praktičnog značaja u ovome trenutku kao pitanje o tome kako ostvariti radikalnu društvenu promjenu počinjući od situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Utoliko više zabrinjava činjenica njegovog zapostavljanja i nedovoljno ozbiljnog izučavanja u današnjem socijalnom i antikapitalističkom pokretu. Cilj je ovoga teksta pružiti sažeti i jednostavni uvod u problematiku organizacije i strategije, pritom dokazujući koliko je ona vezana uz jednostavno pitanje : «zašto nam je danas potrebna revolucionarna organizacija?» Read the full story

U tekstu čiji prijevod prvi puta donosimo na našem jeziku jedan od najznačajnijih marksista druge polovice 20.st donosi analizu i kritiku jugoslavenskog sistema, kao i ekonomske teorije koja se rabila za njegovo opravdanje. Ernest Mandel je bio višegodišnji istaknuti aktivist i član vodstva Četvrte internacionale, kao i njezine belgijske sekcije, profesor ekonomije na sveučilištu u Bruxellesu, autor preko  2 000 članaka i 30 knjiga, među kojima je Marksistička ekonomska teorija utjecala i na Che Guevaru, s kojim je na Kubi surađivao na pitanjima ekonomskog planiranja. Kasnija povijesna iskustva, od kojih je najznačajnije ono konačnog raspada Jugoslavije i restauracije kapitalizma u krvavim nacionalističkim ratovima dodatno potvrđuje osnovne postavke Mandelove kritike jugoslavenskog sistema. Za sve one koji teže ukidanju kapitalizma uz učenju na povijesnim iskustvima i pogreškama ovaj prijevod je od izuzetnog značaja.  Read the full story