Praonica Plat je osnovana 1987. godine u Dubrovniku pri hotelu Plat, a radila je sve do 1991. Nakon završetka rata biva privatizirana i predana većinskim dijelom donedavnim vlasnicima među kojima se ističu Ivo Zec i Pero Srijemsi. U sezoni je praonica Plat, prema riječima radnika, uvijek odlično poslovala i radila punom parom, ali radnicima se ipak prijetilo otkazima, te su morali raditi u neljudskim uvjetima. Da stvar bude zanimljivija, jedan od većinskih vlasnika je osnovao svoj vlastiti obrt, naravno u toj branši, a radnici smatraju kako postoji velika mogućnost da je upravo praonici Plat vlasnik oduzimao velik dio posla kako bi svojoj vlastitoj praonici priskrbio što više klijenata. Prije 2 godine ovaj pogon kupuje poduzeće Labud d.o.o. i ostavlja istu upravu kao onu koja je preuzela praonicu u vrijeme privatizacije. Nakon samoubojstva Ive Zeca iz neutvrđenih razloga prije 8-9 mjeseci praonicu Plat je preuzeo slovenski biznismen Igor Tomazin. Trenutno je u praonici Plat 15-tak stalno zaposlenih radnika, a u jeku turističke sezone primaju još 15 sezonskih radnika. Praonica Plat obavlja poslove kao što su pranje i glačanje rublja, posteljine i ostalih stvari velikom broju hotela i restorana na dubrovačkom području (Plat, Astarea, Cavtat, Albatros, Epidaurus, Croatia, Argentina, Osmine, Mline…). Postoje brojni primjeri nepravilnosti i kršenja radničkih prava u praonici Plat. Pročitaj detaljnije

Nasuprot ovim pokušajima okretanja jednog dijela naroda protiv drugog moramo više neko ikada ranije istaknuti principe solidarnosti i zajedništva u borbi za ostvarivanje naših prava. Radnički, studentski i LGBT pokret imaju svaki svoje specifične probleme, te u skladu s time moraju posjedovati i određenu vlastitu autonomiju. Međutim, samo stvaranjem zajedničkog fronta i savezništva, sukobljavanjem sa zajedničkim neprijateljima, te aktivnom suradnjom možemo ostvariti zajedničke ciljeve. LGBT pokret nije i ne može biti niti politički niti klasno indiferentan. U stvarnome životu istinski potlačen pripadnik LGBT populacije nije onaj tko je krupni industrijalac, već radnik ili radnica koji je dvostruko ili trostruko potlačen – kao radnik, kao neheteroseksualac i kao žena, te koji na temelju svoje pripadnosti trpi dodatna ponižavanja na poslu ili pravo na isti ne može niti ostvariti… Pročitaj detaljnije

Intervju s Miguelom Romerom, članom Antikapitalističke ljevice (riječ je o sekciji 4. internacionale u Španjolskoj pod nazivom ”Izquierda Anticapitalista”) i urednikom časopisa ”Viento Sur”.

Intervjuirao: Daniel Tanuro, 21.5.2011. Pročitaj detaljnije

Danas će Hrvate po četvrti put posjetiti poglavar katoličke crkve, ovaj put papa Joseph Ratzinger. Papa je, kao i naši politički poglavari, oslobođen svake ljudske brige, a njegovo je djelovanje potpuno izvan realiteta društva u kojem živi. Da je tome tako, svatko može čuti za 120 kn, na svetoj misi koju će predvoditi. Crkva deklarativno zagovara duhovne vrijednosti, ali je posve jasno da u Hrvatskoj ona podržava konkretne političke opcije, a takva podrška dakako ima i svoju cijenu. Zahvalimo bogu na državi sa božjim zakonima! Po božjim zakonima u Republici Hrvatskoj krenulo se radikalno 1998. kada je HDZ-ova vlast sa predsjednikom Franjom Tuđmanom sklopila sporazum sa Svetom Stolicom. Prema tom ugovoru katolička crkva svake godine dobije najmanje 300 milijuna kuna iz državnog proračuna za najosnovnije stavke: uzdržavanje klera, gradnju crkava itd. Osim toga, novce su crkvi dužne davati i lokalne zajednice, a pristižu i iz Vlade. Cifra koju crkva uzima od građana doista je astronomska: svake godine oko pola milijarde kuna! Pročitaj detaljnije