Tag Archive | "sovjeti"

Tags: , , , , , , ,

Izvanredno značenje Tuzlanskog plenuma

Najveće do sada ostvareno konkretno postignuće  radničkog ustanka u Bosni i Hercegovini predstavlja osnivanje i svakodnevno funkcioniranje Plenuma u Tuzli. Prirodno je da grad u kojemu je ustanak započeo, gdje je od samoga početka posebno dolazila do izražaja snaga radničke baze pokreta – koja je oko sebe okupila i vodila studente, nezaposlene i umirovljenike – bude prvi koji je u život zemlje uveo novi politički oblik u službi potlačenih. Za razliku od svih vlada i skupština, koje su po svojoj prirodi nužno birokratizirane, korumpirane i predstavljaju alat političara u sprezi s tajkunima i kapitalistima svih vrsta, Plenum predstavlja organ samog naroda koji predstavlja i štiti njegove interese. Zbog toga Tuzlanski plenum predstavlja najvažniji politički događaj posljednjih desetljeća, ne samo u BIH nego i u čitavoj regiji. Talog malograđanskih „analitičara“ i „novinara“, ograničenih vidokrugom svojeg „nacionalnog naboja“ i identitetluka, može na ovakve ocjene oslobađati svoj hijenski smijeh koliko ga volja. Značenje Plenuma nije privremeno niti on predstavlja neku jednokratnu epizodu. Kako god da se pokret u narednim tjednima i mjesecima bude razvijao više nitko iz sjećanja radničke klase ne može izbrisati njegovo postojanje. Kad se god u narednim godinama radnici i ostali potlačeni – ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i šire – budu u svojim borbama našli pred pitanjem kako se organizirati pred njima će se otvoriti put koji su im pokazali tuzlanski radnici. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.7/5 (14 votes cast)

Posted in AnalizeComments (1)

Tags: , , , , , , , , , ,

Lav Trocki: Kopenhaški govor o Oktobarskoj revoluciji

Govor Trockog na Kopenhaškom sveučilištu u studenom 1932. iz nekoliko je razloga značajan. Prvo, zbog društveno-političkog konteksta u kojem je ovaj govor održan i koji ćemo mi ovdje pokušati u kratkim crtama opisati. Drugo, Trocki je nedavno dovršio svoje monumentalno djelo o Ruskoj revoluciji pa je u ovdje iznio jezgru djela. Stoga se u zapisu govora mogu naći koncizne tvrdnje, odgovori na pitanja poput onog o uspjehu socijalističke revolucije baš u zaostaloj Rusiji i nadasve pregršt dokaza uzorite primjene marksističke analize. I konačno, sama prilika da se čuje govor čovjeka koji je pored Lenjina bio najvažniji akter Ruske revolucije, učinila je taj događaj izuzetno zanimljivim. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (10 votes cast)

Posted in VijestiComments (0)

Tags: , , , ,

Proleterska revolucija i renegat Kautsky (prvi dio)

Donosimo tri poglavlja iz Lenjinova djela Proleterska revolucija i renegat Kautsky (Naprijed, Zagreb, 1973.) koja će biti objavljena u dva dijela. 

Lenjin je napisao ovo kraće djelo u listopadu i studenom 1918. kao odgovor na Kautskyevu Diktaturu proletarijata. Djelo karakterizira strogi antiboljševizam, a ne pokušaj marksističke analize tog možda i najznačajnijeg pitanja radničkog pokreta. Kautsky je vjerojatno najveće razočaranje međunarodnog radničkog pokreta s početka 20. stoljeća. Bio je vodeća ličnost Druge internacionale i jedan od prvih marksista koji je uopće smatrao da je revolucija u Rusiji itekako moguća. Uopće, ruski marksisti pozdravljali su ga kao svojega te su njegova djela imala velik utjecaj u Rusiji. Baš je zato njegova preobrazba u socijal-reformatora i njegova menjševička pozicija (svjesna ili nesvjesna) neugodan primjer izdaje ortodoksnog marksizma. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.3/5 (12 votes cast)

Posted in Iz povijestiComments (0)

Tags: , , ,

Trocki – „Pouke Oktobra“ (treći dio)

Oktobarski ustanak i sovjetska „legalnost“

U septembru Lenjin piše kako je nužno da se „prema ustanku odnosimo marksistički“, a to znači kao prema „umijeću“. Drugim riječima, treba u potpunosti pripremiti teren za uspjeh ustanka: organizirati štab ustaničkih odreda, rasporediti snage, prebaciti odane pukove na najvažnije točke, uhapsiti generalni štab i vladu itd. Dakle, Lenjin dva mjeseca ranije opisuje upravo ono što će se i stvarno dogoditi. Lenjinova je intervencija podrazumijevala pripremu i provođenje ustanka i to partijskim putem i u ime partije što će onda blagosloviti nadolazeći kongres sovjeta. No Centralni komitet nije prihvatio taj prijedlog. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.6/5 (10 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , , , ,

Oktobarska revolucija – kratka povijest

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (8 votes cast)

Posted in Iz povijestiComments (0)

Tags: , , , , ,

Što želi Spartakov savez ?

Njemačka revolucija započela je direktnom djelatnošću radničkih vijeća koje su u ilegalnim uvjetima organizirali mornari njemačke ratne mornarice u ratnoj luci Kiel. Koristeći svoju ulogu tradicionalne radničke partije, zavedenost dijela radnika, te nepostojanje dovoljno snažne revolucionarne organizacije njemačka socijaldemokracija je uspjela uspostaviti svoju kontrolu u radničkim vijećima, te ih likvidirati u korist kapitalističkog parlamenta, ujedno onemogućujući socijalnu revoluciju. Još u toku Prvog svjetskog rata od socijaldemokracije, koja je podupirući rat i imperijalističke težnje njemačke vlade, te odbacujući borbu za ukidanje kapitalizma, degenerirala u oportunizam i šovinizam, odvojilo se revolucionarno krilo radničkog pokreta – Spartakov savez. U tekstu kojega donosimo Rosa Luxemburg, jedna od njegovih najistaknutijih članova uz Karla Liebknechta, predstavlja politički program ove revolucionarne organizacije. Usprkos tome što je tekst nastao u veoma specifičnim povijesnim okolnostima, te se stoga sve njegove poruke ne mogu direktno preslikavati na sadašnji trenutak, smatramo da razlozi za njegovo čitanje nisu samo historiografske naravi. Kao i sva značajna djela kroz specifična pitanja se otvaraju i ona od općeg značaja, vezana uz temeljna određenja kapitalističkog društva i putove njegovog prevladavanja. Od posebnog su interesa dijelovi u kojima se opisuju osnovne karakteristike radničke vlasti, te mjere za njezino ostvarivanje i provođenje; kao i upozorenje o zločinima i užasima koje je kapital spreman napraviti u cilju očuvanja profita, te bezgraničnom izdajstvu na koje su spremni oportunisti i izdajice radničkih interesa koji nominalno pripadaju radničkim predstavnicima – izdajstvu koje je okrunjeno ubojstvima Rose Luxemburg i Karla Liebknechta po narudžbi socijaldemokracije. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (4 votes cast)

Posted in Iz povijestiComments (0)

Tags: , , , , , , , , , , , , , , ,

Pitanja organizacije i strategije – drugi dio

Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (6 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , , , ,

Oktobarska revolucija – kratka povijest

Oktobarska revolucija

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (7 votes cast)

Posted in Iz povijesti34 komentara

Advertise Here

Prijavite se na mailing listu Radničke borbe

Adresa e-pošte

Pogledajte grupu