Tag Archive | "kapital"

Tags: , , , , ,

Marx o proizvodnom i neproizvodnom radu (drugi dio)

Neproizvodni rad

Zašto smo posvetili jedan dio teksta onome što Marx naziva neproizvodni rad? Uostalom je logično da je neproizvodni rad naprosto sve ono što nije proizvodni rad, odnosno da je to onaj rad koji ne stvara višak vrijednosti pa ni kapital. Stvar je u tome što smo se, prolazeći kroz Marxove tekstove, a potom i tekstove njegovih kritičara, imali prilike uvjeriti da su njegove tvrdnje toliko izmasakrirane i toliko „nadograđivane” da poneki citat ili Marxovu misao čovjek koji je upoznat s originalom uopće ne može prepoznati. Prema tome, ovdje pušemo i na hladno te za svaki slučaj izvodimo definiciju neproizvodnog rada i navodimo njegove primjere. Zatim ćemo pokazati da je analiza tih kategorija zapravo analiza jedne te iste pojave, ali gledane iz različitih perspektiva.

Već smo napomenuli ključnu osobinu neproizvodnog rada; on ne stvara višak vrijednosti. To onda povlači za sobom da se predujmljeni novac ne oplođuje, ne pretvara se u kapital. Štoviše taj se novac na klasificira kao predujmljeni, nego kao potrošeni. Dakle, novac izdan na neproizvodan rad – to je potrošeni novac, neproizvodno potrošeni novac. Osoba koja je vlasnik novca i kupuje neproizvodan rad možda će, odnosno sigurno, dobiti usluge koje je htjela, ali će u novčanom smislu osiromašiti[i]. Njezina se, sve manja, suma novca javlja u obliku običnog prometnog sredstva (a koje se pretvara u upotrebnu vrijednost) u cilju dobivanja nečijeg rada. Drugim riječima, novac se troši u obliku dohotka. Ovdje nema velike razlike je li rad opredmećen u robi pa se kupuje na primjer kao cigara ili je to živi rad čiji se proizvod, cigara, zatim konzumira.[ii] Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (11 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , , ,

Marx o proizvodnom i neproizvodnom radu (prvi dio)

Donosimo u dva dijela tekst o Marxovoj teoriji proizvodnog i neproizvodnog rada. Prvi dio osim Uvoda sadrži i poglavlje Pretvaranje novca u kapital u kojem se pojašnjava na koji se način novac pretvara u kapital i zbog čega je ta transformacija bitna za Marxov koncept proizvodnog rada te poglavlje Proizvodni rad koje govori o konceptu proizvodnog rada i na temelju nekoliko konkretnih primjera iz Marxovih djela.

Drugi dio rada sadrži poglavlje Neproizvodni rad u kojem se nalaze primjeri neproizvodnog rada te ključna razlika između proizvodnog i neproizvodnog rada; zatim poglavlje Proizvodni i neproizvodni rad u trgovini kao možda najsloženije poglavlje jer analizira rad koji je unajmio kapital u fazi cirkulacije i čije je kretanje prvo trebalo objasniti; poglavlje Treće osobe koje ne ulaze u kategoriju proizvodnog i neproizvodnog rada  objašnjava što je pod tim naslovom Marx mislio dok je radio na pitanju proizvodnog rada; konačno poglavlje Historijske kategorije zaključuje drugi dio teksta s tvrdnjom da su proizvodni i neproizvodni rad, kako ih je Marx analizirao, prolazne kategorije što znači da će one kao takve biti ukinute s ukidanjem kapitalizma. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (11 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , ,

Mjere su za izlaz iz krize mjere za spas kapitala

Situacija je u društvu iz dana u dan sve nepovoljnija. Nezaposlenost raste, kupovna moć građana pada, industrijska proizvodnja pada, nezadovoljstvo je među radnicima sve jače i svi očekuju velike promjene. U medijima vidimo razne ekonomiste, bili to „nezavisni“ ekonomisti ili pak ekonomisti najvećih banaka u Hrvatskoj, koji analiziraju situaciju i nude svoja rješenja. Zatim vidimo i neke političke i sociološke stručnjake koji također nude svoje analize i rješenja. Općenito, njihova je analiza sljedeća: Hrvatska je u krizi (neki od njih ipak smatraju da sadašnja kriza ima korijene u stabilizacijskoj politici s početka osamdesetih koju je provela SFRJ u dogovoru s MMF-om) koja ju je zahvatila nakon što je nastala na Zapadu. No ono što ovu državu razlikuje od zemalja Zapada jest da su se one već oporavile i da su počele bilježiti pozitivne pomake u ključnim pokazateljima. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.9/5 (7 votes cast)

Posted in Analize5 komentara

Tags: , , ,

Opći zakon kapitalističke akumulacije

Konfederacija sedamnaest međunarodnih organizacija, Oxfam, izdala je sredinom siječnja izvješće koje govori o trošku nejednakosti i o tome kako nam štete ekstremi u bogatstvu i dohotku [i]. Inače, Oxfam se bavi problemima siromaštva i nepravde.  Njihovo izvješće ima jedinstven zaključak: „Godišnji dohodak sto najbogatijih dovoljan je da se okonča siromaštvo u svijetu, i to četiri puta.“ Konkretno, njihov dohodak iznosi 240 milijardi $ u 2012. Dalje, navode kako se dohodak najbogatijih jedan posto u posljednjih dvadeset godina povećao za 60% s tim da je financijska kriza taj proces samo ubrzala, umjesto da ga uspori. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (10 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , , ,

Kako riješiti problem nezaposlenosti?

U jučerašnjem broju Jutarnjeg lista (petak, 28. prosinca) pojavio se jedan članak s bombastičnim naslovom ”Eto zašto cijena rada mora pasti. Ako je rad jeftiniji, više će ljudi biti zaposleno!” Možemo uočiti da je ovo nastavak opće kampanje koju kapital i njegovi agenti vode protiv rada. Kampanja se vodi na dva fronta koja su međusobno povezana: s jedne strane zagovara se fleksibilizacija tržišta radne snage koja bi imala za posljedicu lakše otpuštanje radnika, a s druge strane inzistira se na smanjenju ”cijene rada”. Ovo se predstavlja kao prednost upravo za radnu snagu jer ako je radnika lakše otpustiti to znači da će ga se i lakše zaposliti. Također, ako se smanji ”cijena rada” znači da će biti više zaposlenih (a što nam, uostalom, sugerira i sam naslov članka). Ne moramo ni trošiti riječi o tome da je to jedna velika obmana i da je jedina stranka kojoj ovo ide u prilog sâm kapital. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (18 votes cast)

Posted in Analize35 komentara

Tags: , , ,

Čija su, zapravo, sredstva za proizvodnju?

Česta reakcija radnika kad im se pokuša razjasniti proces proizvodnje jest: ”Ali, kapitalistu i treba pripasti dobit jer mi radimo za njega, jer su to njegove tvornice, strojevi … Na kraju, on je taj koji riskira i koji se zadužuje.” Prema tome, naši radnici promatraju stvari baš onako kako one izgledaju. Izgleda kao da čin razmjene, odnosno ugovor o radu, između kapitaliste i radnike nema sebi premca po pitanju pravednosti. Nitko ne tjera radnika da radi pa on svojom slobodnom voljom stupa u razmjenu, a s druge strane kapitalist ga pristaje plaćati upravo onoliko koliko će ovaj raditi. No, osim posla s radnicima, kapitalist ima velikih briga oko raznih rata za kredite koje je uzeo kako bi pokrenuo proizvodnju ili je povećao, odnosno modernizirao. Kapitalist se ovdje javlja kao poduzetnik koji je pokretač svega. On ima na jednoj strani gladne i nezaposlene radnike, na drugoj strani banke koje nude zajmove i na trećoj strani, sebe i motiv za profitom. Njegova uloga je najvažnija jer upravo on sve navedeno stavlja u pokret i zahvaljujući njemu radnik dobiva plaću, dakle preživljava, kreditne rate se redovito otplaćuju, proizvodi prodaju, a proizvodnja napreduje. Ovdje nije toliko bitno je li poduzetnik zapravo jedan, više direktora ili dioničara jer se uzima odnos kapitala i rada kao općenit i, u ovom tekstu, apstrahiran od napomenutih manifestacija kapitala.

Pokazat ćemo kako stvari izgledaju iza kulisa i kako nisu onakve kakvima se čine. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.3/5 (11 votes cast)

Posted in Analize5 komentara

Tags: , , ,

Pozadina rezigniranosti vlade glede poskupljenja

Prvo je povećan PDV, potom su rasle cijene energenata što se odrazilo na cijene grijanja, a onda su u međuvremenu povećane i cijene hrane. Također, pred nama je vjerojatno još jedno povećanje cijene hrane zbog suše i vladine odluke da ne pomogne seljacima. Sve ovo čini jedan skup pojava koji možemo označiti kao opći porast cijena. On će ove godine biti oko 4 % u odnosu na prošlu godinu. Radni ljudi su očajni, ne znaju što će, a računi, i to sve veći, dolaze im na naplatu. Moraju se hraniti, djeci kupovati knjige za školu, oblačiti ih, plaćati rate kredita itd. Nekog kapitalistu ili političara ne dira što se cijena hrane povećala za 10 % ili 20 % kad njima ionako, gledajući relativno u odnosu na njhove plaće, davanja za hranu predstavljaju zanemarivi trošak. No, kako je radnicima? Nikome nije jasno zašto vlada, i to većinom socijaldemokratska, dopušta da se sve ovo događa. Zar Milanović i ekipa ne vide da je ljudima sve teže, da cijene lete u nebo? Neki kažu da je ova vlada luda jer mari samo za proračun i njegovo punjenje. Drugi kažu da ova vlada nema obzira prema malom, običnom čovjeku i da s takvom ekonomskom politikom nikada nećemo izaći iz krize. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (5 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , , ,

Najamni rad i kapital

Najamni rad i kapital skup je članaka Karla Marxa koji su izlazili 1849. godine u Novim rajnskim novinama, a na temelju njegovih predavanja radnicima koja je održao u Bruxellesu dvije godine ranije. Godine 1846./47., dakle nešto prije održanih predavanja, Marx je dovršio svoje značajno djelo, Bijeda filozofije napisano u obliku kritike Proudhonovog djela Filozofija bijede. Tim djelom je zaokružio neke osnovne linije svog ekonomskog i historijskog pogleda. Stoga ovi članci sadrže neke već razrađene Marxove misli poput toga da su ekonomske kategorije samo teorijski izrazi društvenih odnosa. Marx ne gleda kapital kao stvar ili kao puko sredstvo za proizvodnju. On u kapitalu vidi određeni društveni, i to buržoaski, odnos proizvodnje. Prema tome i određeni društveni odnos proizvodnje, poput buržoaskog na primjer, predstavlja samo društveni odnos proizvodnje u određenoj fazi razvoja čovječanstva. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (8 votes cast)

Posted in VijestiComments (0)

Tags: , , ,

Nekoliko riječi o problemu nezaposlenosti u Hrvatskoj

U posljednje je vrijeme u medijima aktualiziran problem nezaposlenosti. Traže se uzroci, moguća rješenja, a ministar rada je svako malo u novinama. Hrvatskoj je, kao zemlji koja svoje gospodarstvo bazira na uslužnim djelatnostima od kojih je turizam najznačajnija, svojstveno da problem nezaposlenosti koji se obično gomila u prvom kvartalu godine, rješava sezonskim zapošljavanjem preko ljeta. Iako početkom jeseni brojke opet padnu na početnu razinu, ipak su ljudi zaradili neki novac koji potom troše i osjećaj krize se odgađa. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 3.1/5 (18 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Tags: , , , ,

Čizma kapitala gazi očajnog radnika: primjer slovenskih poduzeća

Prije nekoliko mjeseci objavili smo tekst u kojem je glavna tema bila sudbina bosanskih radnika u slovenskim poduzećima koja su podizvođači u luci Koper. Sada pišemo o radnicima u slovenskim poduzećima koja rade kao podizvođači u Njemačkoj.

Slovenija je jedna od onih država u kojoj je građevinski sektor doživio slom te su mnoga poduzeća propala, a banke koje su im davale kredite (bilo po političkoj liniji bilo zbog pretjerane potrebe za profitom) našle su se u problemima. Slovenska građevinska poduzeća imaju praksu zapošljavanja neslovenskih radnika. Drugim riječima, zapošljavaju radnike iz zemalja bivše Jugoslavije. Njima to odgovara zbog jeftine radne snage i zbog toga što su ti radnici manje zaštićeni (u kapitalističkim zemljama se ionako može govoriti jedino o relativnoj zaštiti) od domaćih radnika. S druge strane, ovi radnici dolaze u Sloveniju u potrazi za poslom kako bi prehranili svoje obitelji. K tome, slovenski jezik im je lakše naučiti te su bliže doma. No, otkako je većina poduzeća propala ili je na rubu propasti, u praksi je izvoz radne snage u Njemačku na tamošnja gradilišta. Poznato je, što smo i opisali u našem prijašnjem tekstu o podizvođačima u luci Koper, kako slovenska poduzeća tretiraju radnu snagu koja dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije. Naime, tu se radi o temeljnom nepoštivanju ugovora o radu. Radnicima su kasnile (ili im nisu isplaćivane) plaće, nisu im isplaćivani regresi, nisu im plaćani prekovremeni sati. Novost je ta da, uz izvoz radne snage u Njemačku, slovenska poduzeća izvoze i ovu praksu kršenja temeljnih radničkih prava. Ali najprije nešto o tome što radnici rade dok ne dođu u Njemačku. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.9/5 (10 votes cast)

Posted in AnalizeComments (0)

Advertise Here

Prijavite se na mailing listu Radničke borbe

Adresa e-pošte

Pogledajte grupu