Glavni rezultat i ovih lokalnih izbora neće objaviti niti jedan službeni analitičar te niti jedan stranački predstavnik. Usprkos tome on je jednostavan i direktan: većina birača (53,04 %) odlučila je bojkotirati izbore i ne glasati. Ako su, kao što dosadno ponavljaju pripadnici političke elite, „izbori praznik (kapitalističke) demokracije” onda se njezina bijeda i iluzornost upravo najbolje vide kada ovo truplo na sebe stavi svoje podrapano prazničko ruho. Buržoaski analitičari, malograđanski moralisti i paraziti različitih vrsta sikću o neodgovornosti, lijenosti i nezrelosti većine te glasanju kao pravu i dužnosti. U njihove zatupljene lubanje ne može prodrijeti veoma jednostavna istina, jer to bi značilo rušenje čitavog njihovog svijeta. Većina ne glasa jer shvaća da su svi akteri u suštini identični, jer vidi da ne postoji politička alternativa postojećem stanju te jer razumije da se nakon izbora ništa neće promijeniti. Pravi pobjednik svih izbora bit će ionako onaj koji se nije ni kandidirao – Todorić. Nastavite čitati

Metoda istraživanja robno-socijalističkog ekonomskog sistema[i]

Istraživanje navedenog sistema od velike je složenosti jer u njemu djeluju i zakon vrijednosti i princip planiranja. Preobraženski ne piše o „zakonu planiranjaˮ, nego o „principuˮ jer smatra da je tako bolje budući da se zakon ne ukida, nego mijenja svoj oblik, pa da ne bude dodatne konfuzije. Dakle, istražiti takav sistem još je teže time što se „ni jedan oblik proizvodnje ne javlja u čistoj formiˮ. Ali dok je zakon vrijednosti itekako uspješno istražen od Marxa, princip planiranja nepoznat je utoliko što se on prvi put javlja kao posljedica proleterske revolucije. Međutim, kao posljedica Oktobra uočava se jedna ključna pojava, princip planiranja i zakon vrijednosti poprimaju formu zakona prvobitne socijalističke akumulacije i, a to je glavna osobina, stoje jedan nasuprot drugome. Nastavite čitati

Donosimo tekst napisan na temelju prvog dijela knjige Nova ekonomika davno zaboravljenog marksističkog ekonomista Jevgenija Preobraženskog (1886.-1937.). Poput mnogih boljševika ni Preobraženski nije mogao izbjeći smrt na koju ga je osudio staljinistički aparat pod vodstvom samog Staljina. 

Tekst prikazuje teorijsku analizu Preobraženskog radi razumijevanja ispravne metode analize sovjetske privrede u razdoblju neposredno nakon Lenjinove smrti. Iako se uz ovog autora poglavito veže zakon prvobitne socijalističke akumulacije, tekst se, kako i sam naslov govori, time ne bavi. Njegova se glavna pretpostavka odnosi na opis stanja u kojem se nalazio SSSR. Za Preobraženskog to nipošto nije bio socijalizam niti je ikad mogao biti u jednoj nerazvijenoj zemlji. On je to razdoblje prihvaćao kao prijelazno razdoblje između kapitalizma i socijalizma, što je bilo točno. Ova mu je pretpostavka omogućila da ne upadne u razne komplikacije i proturječnosti u koje su upadali kasniji ekonomisti, ali i tadašnji vulgarizatori marksističke ekonomije. Većina je njih uzimala za pretpostavku da je socijalizam ekonomski sistem SSSR-a. Može se reći da bi kasnija marksistička ekonomska misao zasigurno bila pošteđena od tolikog vulgariziranja da su se uvažavala djela i doprinosi Preobraženskog.  Nastavite čitati

Svim radnicima, nezaposlenima, studentima i umirovljenicima čestitamo borbeni Prvi maj! Donosimo prigodni tekst letka koji je dijeljen na sindikalnom prosvjedu u Zagrebu. Nastavite čitati

Prenosimo prijevode nekih od pozdravnih poruka europskih sindikata i organizacija Drugoj sindikalnoj konferenciji održanoj 03. i 04. ožujka u Zagrebu. Nastavite čitati

Uvod urednikâ Četvrte internacionale

Drug Trocki nikad  nije vidio ovaj članak u pisanom obliku. Izdiktirao ga je u diktafon, prema svom običaju, dijelom samo kao natuknice za daljnju razradu. Odlomci su trebali biti dodani i čitav bi tekst u značajnoj mjeri bio revidiran, neki paragrafi potpuno izbačeni, drugi premješteni na druge dijelove rukopisa i tako dalje. Jer, suprotno popularnom mitu i unatoč njegovom golemom stvaralaštvu, Trocki nije pisao s lakoćom. Dakle, ono što slijedi doslovan je prijevod transkripcije Trockijevog zapisa koji je preveo njegov ruski stenograf. Unatoč nedovršenom obliku, ovaj članak spada među najvažnije doprinose Trockoga. Preciznije i oštrije nego na drugim mjestima, Trocki je ovdje ustanovio povijesni zakon da je fašizam uspješan tek nakon radikalizacije masa i nakon neuspjeha proleterske avangarde  da radikalizirane mase vodi osvajanju vlasti. Duboka važnost ovog koncepta, posebice za radnike SAD-a, bit će jasna svakom ozbiljnom čitatelju. Nastavite čitati

Čitalac je, vjerojatno, opazio da Kautsky u gore navedenom citatu iz njegove brošure govori o atentatu na opće izborno pravo (nazivajući ga — u zagradi rečeno – dubokim izvorom snažnog moralnog autoriteta, dok Engels isto povodom Pariške komune i isto povodom pitanja diktature govori o autoritetu naoružanog naroda protiv buržoazije; interesantno je usporediti gledanje filistra i revolucionara na „autoritet“ …) Nastavite čitati

Donosimo tri poglavlja iz Lenjinova djela Proleterska revolucija i renegat Kautsky (Naprijed, Zagreb, 1973.) koja će biti objavljena u dva dijela. 

Lenjin je napisao ovo kraće djelo u listopadu i studenom 1918. kao odgovor na Kautskyevu Diktaturu proletarijata. Djelo karakterizira strogi antiboljševizam, a ne pokušaj marksističke analize tog možda i najznačajnijeg pitanja radničkog pokreta. Kautsky je vjerojatno najveće razočaranje međunarodnog radničkog pokreta s početka 20. stoljeća. Bio je vodeća ličnost Druge internacionale i jedan od prvih marksista koji je uopće smatrao da je revolucija u Rusiji itekako moguća. Uopće, ruski marksisti pozdravljali su ga kao svojega te su njegova djela imala velik utjecaj u Rusiji. Baš je zato njegova preobrazba u socijal-reformatora i njegova menjševička pozicija (svjesna ili nesvjesna) neugodan primjer izdaje ortodoksnog marksizma. Nastavite čitati

Oktobarski ustanak i sovjetska „legalnost“

U septembru Lenjin piše kako je nužno da se „prema ustanku odnosimo marksistički“, a to znači kao prema „umijeću“. Drugim riječima, treba u potpunosti pripremiti teren za uspjeh ustanka: organizirati štab ustaničkih odreda, rasporediti snage, prebaciti odane pukove na najvažnije točke, uhapsiti generalni štab i vladu itd. Dakle, Lenjin dva mjeseca ranije opisuje upravo ono što će se i stvarno dogoditi. Lenjinova je intervencija podrazumijevala pripremu i provođenje ustanka i to partijskim putem i u ime partije što će onda blagosloviti nadolazeći kongres sovjeta. No Centralni komitet nije prihvatio taj prijedlog. Nastavite čitati

Radnička borba je ove godine sudjelovala na zasjedanju Internacionalnog komiteta Četvrte internacionale koji se održavao u Amsterdamu od 09.03. do 13.03.2013. godine. Radnička borba je sudjelovala kao stalni promatrač, status koji ima od 2011. godine. Takav status omogućuje prisustvovanje svim zasjedanjima Četvrte internacionale kao i pravo na savjetodavan glas u pitanjima glasanja.

Na sastanku su prisustvovale mnoge organizacije odnosno sekcije Četvrte internacionale iz cijelog svijeta kao i mnogobrojni gosti odnosno stalni promatrači. Nastavite čitati