Svim radnicima, siromašnim studentima i svjesnim ljudima od samoga je početka bio jasan karakter i smisao kriznog poreza. On predstavlja prezira vrijedan pokušaj umanjivanja težine recesije putem dodatnog oporezivanja radne populacije koje najviše pogađa one siromašnije.  Upravo je  politička elita svojom zločinačkom neoliberalnom politikom, kojom je uništena gotovo cjelokupna proizvodnja, omogućila izbijanje ove krize, a njezin jedini odgovor na nju je osim ovakvih besmislenih i neinventivnih mjera daljnje nastavljanje sasvim iste politike. Vlada je ne samo grupica kriminalaca i slugu krupnoga kapitala, već i u velikoj mjeri brod luđaka koji nije svjestan sudbine prema kojoj plovi.  U svjetlu svega što smo toliko puta govorili (nedavno u članku pod nazivom „ Sprega Vlade i poslodavaca uvijek je na štetu radnika“) bilo je sasvim iluzorno za očekivati da se čak i ova stvar može povoljno riješiti za nas na ovaj način. Za svoja se prava ne ćemo izboriti na sudovima, razgovorima ili u uredima, već socijalnom akcijom u tvornicama, fakultetima i na ulicama! Read the full story

RB: Počnimo s najaktualnijim pitanjima: svjedočili smo neslavno propalom prvom krugu natječaja za privatizaciju brodogradilišta. Kako sada stoje stvari i što se namjerava poduzeti? Read the full story

Jedno od temeljnih polazišta analiza i politike Radničke borbe jest činjenica da svaka vlada u postojećem društvu u krajnjoj liniji nije ništa drugo nego pomoćnik i najprisniji suradnik vladajuće kapitalističke klase . Općenitije govoreći, čitava institucija države je organ ugnjetavanja radnika. Od nje se stoga ne može očekivati da će bez pritiska radnika donositi odluke koje idu u korist potlačenima. Ova tvrdnja se još jednom pokazala kao istinita – u pregovorima oko Zakona o radu Vlada je otvoreno stala na stranu kapitala i izigrala radničke organizacije, odnosno sindikate. Slijedi organiziranje prosvjeda na Markovu trgu, najavila je Ana Knežević, predsjednica SSSH-a. Read the full story

Cilj ovoga teksta će biti skiciranje ekonomskih reformi i kretanja u Venezueli u periodu vladavine pokreta pod vodstvom H. Chaveza. Pri tome nećemo ulaziti u kritičku analizu složenog procesa poznatog pod nazivom Bolivarska revolucija, niti u ocjenu političke prakse Chaveza i njegovog pokreta, već ćemo naprosto nastojati pokazati na koji način prikladna ekonomska politika koja uključuje racionalnu strategiju razvoja može pozitivno utjecati na rast i razvoj ekonomije i poboljšanje položaja stanovništva. Svjesni smo da je pozicija Venezuele drugačija nego ona Hrvatske, te da se u tome smislu iskustva Venezuele ne mogu naprosto pasivno kopirati. Međutim, temeljna logika reformi koje su primijenjene u slučaju Venezuele može se također primijeniti i u slučaju Hrvatske, te je sasvim opravdano vjerovati da bi i tada došlo do pozitivnih učinaka – zaustavljanja propadanja proizvodnje, smanjenja nezaposlenosti i siromaštva, povećanja BDP-a itd. Štoviše, smatramo da neke od mjera u duhu Chavezovih reformi predstavljaju prvi i nužan korak u izvlačenju zemlje iz postojeće nepodnošljive situacije, te stoga spadaju u spektar neposrednih mjera za koje se zalažemo. Read the full story