Prenosimo prijevode nekih od pozdravnih poruka europskih sindikata i organizacija Drugoj sindikalnoj konferenciji održanoj 03. i 04. ožujka u Zagrebu. Pročitaj detaljnije

Uvod urednikâ Četvrte internacionale

Drug Trocki nikad  nije vidio ovaj članak u pisanom obliku. Izdiktirao ga je u diktafon, prema svom običaju, dijelom samo kao natuknice za daljnju razradu. Odlomci su trebali biti dodani i čitav bi tekst u značajnoj mjeri bio revidiran, neki paragrafi potpuno izbačeni, drugi premješteni na druge dijelove rukopisa i tako dalje. Jer, suprotno popularnom mitu i unatoč njegovom golemom stvaralaštvu, Trocki nije pisao s lakoćom. Dakle, ono što slijedi doslovan je prijevod transkripcije Trockijevog zapisa koji je preveo njegov ruski stenograf. Unatoč nedovršenom obliku, ovaj članak spada među najvažnije doprinose Trockoga. Preciznije i oštrije nego na drugim mjestima, Trocki je ovdje ustanovio povijesni zakon da je fašizam uspješan tek nakon radikalizacije masa i nakon neuspjeha proleterske avangarde  da radikalizirane mase vodi osvajanju vlasti. Duboka važnost ovog koncepta, posebice za radnike SAD-a, bit će jasna svakom ozbiljnom čitatelju. Pročitaj detaljnije

Čitalac je, vjerojatno, opazio da Kautsky u gore navedenom citatu iz njegove brošure govori o atentatu na opće izborno pravo (nazivajući ga — u zagradi rečeno – dubokim izvorom snažnog moralnog autoriteta, dok Engels isto povodom Pariške komune i isto povodom pitanja diktature govori o autoritetu naoružanog naroda protiv buržoazije; interesantno je usporediti gledanje filistra i revolucionara na „autoritet“ …) Pročitaj detaljnije

Donosimo tri poglavlja iz Lenjinova djela Proleterska revolucija i renegat Kautsky (Naprijed, Zagreb, 1973.) koja će biti objavljena u dva dijela. 

Lenjin je napisao ovo kraće djelo u listopadu i studenom 1918. kao odgovor na Kautskyevu Diktaturu proletarijata. Djelo karakterizira strogi antiboljševizam, a ne pokušaj marksističke analize tog možda i najznačajnijeg pitanja radničkog pokreta. Kautsky je vjerojatno najveće razočaranje međunarodnog radničkog pokreta s početka 20. stoljeća. Bio je vodeća ličnost Druge internacionale i jedan od prvih marksista koji je uopće smatrao da je revolucija u Rusiji itekako moguća. Uopće, ruski marksisti pozdravljali su ga kao svojega te su njegova djela imala velik utjecaj u Rusiji. Baš je zato njegova preobrazba u socijal-reformatora i njegova menjševička pozicija (svjesna ili nesvjesna) neugodan primjer izdaje ortodoksnog marksizma. Pročitaj detaljnije

Oktobarski ustanak i sovjetska „legalnost“

U septembru Lenjin piše kako je nužno da se „prema ustanku odnosimo marksistički“, a to znači kao prema „umijeću“. Drugim riječima, treba u potpunosti pripremiti teren za uspjeh ustanka: organizirati štab ustaničkih odreda, rasporediti snage, prebaciti odane pukove na najvažnije točke, uhapsiti generalni štab i vladu itd. Dakle, Lenjin dva mjeseca ranije opisuje upravo ono što će se i stvarno dogoditi. Lenjinova je intervencija podrazumijevala pripremu i provođenje ustanka i to partijskim putem i u ime partije što će onda blagosloviti nadolazeći kongres sovjeta. No Centralni komitet nije prihvatio taj prijedlog. Pročitaj detaljnije