Nakon što smo objavili uvod Radoslava Pavlovića i prvi dio, donosimo i drugi, završni dio ”Njihovog i našeg morala”.

Staljinizam – proizvod starog društva

Rusija je izvela najgrandiozniji skok naprijed u povijesti, skok u kojem su najprogresivnije snage zemlje našle svoj izraz. U vrijeme današnje reakcije, čiji je razmah proporcionalan razmahu revolucije, zaostalost se osvećuje. Staljinizam je utjelovljenje ove reakcije. Barbarstvo stare ruske povijesti izgleda još odvratnije na novim socijalnim osnovama, pošto se mora skrivati licemjerjem kakvo u povijesti nije viđeno. Pročitaj detaljnije

Napisana u februaru 1938. godine, brošura Lava Trockog „Njihov i naš moral“, kao i njen prirodan dodatak „Sikofanti“, godinu dana kasnije, nesumnjivo nosi pečat najmračnijih godina XX. stoljeća.  Ako se izuzmu ratne godine 1914.-1918. i 1940.-1945., godine totalnog posrnuća i rušenja, obilježene milijunima stradalih,  godine koje prethode II svjetskom ratu su godine poraza španjolske revolucije – posljednje nade naspram očigledne Hitlerove pripreme za rat – i masovnog likvidiranja komunista u SSSR-u od strane Staljinove vrhuške. Aparat prve radničke države postao je najsurovije sredstvo progona revolucionara širom Evrope, među kojima su trockisti zauzimali najistaknutije mjesto, već samim tim što su jedini imali jasan politički program naspram termidorske reakcije. Pročitaj detaljnije

Njemačka revolucija započela je direktnom djelatnošću radničkih vijeća koje su u ilegalnim uvjetima organizirali mornari njemačke ratne mornarice u ratnoj luci Kiel. Koristeći svoju ulogu tradicionalne radničke partije, zavedenost dijela radnika, te nepostojanje dovoljno snažne revolucionarne organizacije njemačka socijaldemokracija je uspjela uspostaviti svoju kontrolu u radničkim vijećima, te ih likvidirati u korist kapitalističkog parlamenta, ujedno onemogućujući socijalnu revoluciju. Još u toku Prvog svjetskog rata od socijaldemokracije, koja je podupirući rat i imperijalističke težnje njemačke vlade, te odbacujući borbu za ukidanje kapitalizma, degenerirala u oportunizam i šovinizam, odvojilo se revolucionarno krilo radničkog pokreta – Spartakov savez. U tekstu kojega donosimo Rosa Luxemburg, jedna od njegovih najistaknutijih članova uz Karla Liebknechta, predstavlja politički program ove revolucionarne organizacije. Usprkos tome što je tekst nastao u veoma specifičnim povijesnim okolnostima, te se stoga sve njegove poruke ne mogu direktno preslikavati na sadašnji trenutak, smatramo da razlozi za njegovo čitanje nisu samo historiografske naravi. Kao i sva značajna djela kroz specifična pitanja se otvaraju i ona od općeg značaja, vezana uz temeljna određenja kapitalističkog društva i putove njegovog prevladavanja. Od posebnog su interesa dijelovi u kojima se opisuju osnovne karakteristike radničke vlasti, te mjere za njezino ostvarivanje i provođenje; kao i upozorenje o zločinima i užasima koje je kapital spreman napraviti u cilju očuvanja profita, te bezgraničnom izdajstvu na koje su spremni oportunisti i izdajice radničkih interesa koji nominalno pripadaju radničkim predstavnicima – izdajstvu koje je okrunjeno ubojstvima Rose Luxemburg i Karla Liebknechta po narudžbi socijaldemokracije. Pročitaj detaljnije

Uvod

Esej Proletarijat i revolucija izdan je krajem 1904. godine, gotovo godinu dana nakon početka rata s Japanom.[i] Bila je to godina od posebne važnosti za autokratske lidere Rusije. Počela je s patriotskim demonstracijama, a završila serijom ponižavajućih poraza na ratištima te s besprimjernim oživljavanjem političkih aktivnosti od strane dobrostojećih klasa. Zemstva (lokalna izborna tijela ovlaštena za lokalne poslove), na čelu s liberalnim zemljoposjednicima, su započela snažnu političku kampanju u korist ustavnog poretka. Ostale liberalne skupine, organizacije profesionalaca (koje Trocki u eseju označava kao ‘demokrate’ i ‘demokratske elemente’) su se pridružile pokretu. Lideri Zemstva su sazvali otvoreno zasjedanje u Petrogradu (6. studenog) koje je zahtijevalo građanske slobode i Ustav.

Pročitaj detaljnije

Poslije osvajanja vlasti zadatak izgradnje, prije svega-privredne, postavlja se kao centralni i ujedno i najteži. Rješavanje tog zadatka zavisi od uvjeta različitih po sadržaju i po dubini: prvo, od nivoa proizvodnih snaga, a osobito od odnosa između industrije i seljačkog gospodarstva; drugo, od kulturnog i organizacionog nivoa radničke klase koja je osvojila državnu vlast; od političke međunarodne i unutrašnje situacije : da li je buržoazija do kraja pobijeđena ili se još odupire – postoji li strana vojna intervencija, da li tehnička inteligencija sabotira itd., itd. Pročitaj detaljnije

Koji put ćete slijediti?

Prvi put otvoren za vas će biti da prihvatite kako je iznad svega važno u današnjoj situaciji u svijetu održati potpuno monolitne odnose jedinstva s politikama i ideologijom ruske KP. Sigurno postoje članovi među vama koji će predložiti takav smjer…Sigurno će biti predložen i drugi put, koji se u suštini sastoji od povlačenja u Jugoslaviju, odbijanja napada i eventualnog nasilja i provokacija Kominform-a i njegovih agenata, te pokušaja ‘izgradnje socijalizama’ u vašoj zemlji, dok će se zaključivati trgovinski odnosi sa silama kako Istočne Europe, tako i sa silama imperijalističkog Zapada. Nećemo skrivati od vas, Drugovi, da mi smatramo drug put jednako pogubnim kao i prvi put. Konačno, preostaje treći put, najteži, onaj koji je prepun prepreka: izvorni komunističku put za jugoslavensku partiju i proletarijat. Ovaj put je put povratka lenjinističkoj koncepciji socijalističke revolucije, povratak svjetskoj strategiji klasne borbe…,(osnivanja organa) u kojima će svi radnici imati pravo izraziti svoje mišljenje i svoje kritike bez premišljanja i bez straha od odmazde. Pravo radnika na organiziranje ostalih radničkih partija mora biti položeno kao temelj… Pročitaj detaljnije

Od internacionalnog sekretarijata Četvrte internacionale 1948.godine

 Drugovi,

Na svojem posljednjem zasjedanju Kominform je donio rezoluciju o ekskomunikaciji vaše partije i njezinog rukovodstva. Taj čin duboko je uzrujao članove komunističkih partija u cijelom svijetu. Pročitaj detaljnije

Otkrivanje 64 godine stare tajne studije provedene u Guatemali na ljudima od strane američkog javnog zdravstvenog sustava je uzrokovala međunarodnu osudu prisiljavajući američku vladu da se ispriča sa zakašnjenjem. Smrtonosni eksperiment je iznijela na vidjelo sveučilišna profesorica sa Wellesleya – Susan Reverby u svome izlaganju na konferenciji u Minnesoti u svibnju prošle godine. New York Times je objavio članak koji se temelji na njezinom radu prošli petak. On je formalno objavljen u siječnju ove godine. Pročitaj detaljnije

Rezolucija Četvrte internacionale iz 1951. predstavlja važan povijesni dokument u kojemu je dana kritička analiza faza revolucije u Jugoslaviji, koja je započela u toku NOB-a i nastavljena nakon završetka rata;  sa 1948. kao jednom od najbitnijih faza u kojoj je konačno raskinuto sa diktatima staljinističke moskovske birokracije. Osim ukazivanja na važnost raskida sa Staljinom – nastalim prvenstvenog zbog autohtonog i masovnog karaktera revolucije koja se nije dala vezati interesima i naredbama moskovske birokracije  –  rezolucija ističe i potrebu obrane revolucije kako od staljinističke birokracije, tako i imperijalizma, ali i ukazuje na neke krupne pogreške, kao i oportunistički karakter rukovodstva KPJ, te naglašava opasnosti koje prijete pokušajima izgradnje socijalizma. Povijesna iskustva kojima smo svjedočili u osnovnim crtama potvrđuju ovdje iznesene zaključke, te snažno naglašavaju važnost ove rezolucije i njezinih pouka za budućnost. Pročitaj detaljnije

Povijest Prvog maja, kao i mnogih drugih događaja u radničkom pokretu, predstavlja mnogo više od pukog prisjećanja na prošlost i odavanja počasti tradiciji – ona predstavlja poziv na akciju i djelovanje u sadašnjosti. Ove godine je, u skladu sa situacijom u kojoj se trenutno nalazi radnički pokret u Hrvatskoj, možda i više nego ikada ranije potrebno da se okrenemo prema pravim tradicijama ovoga međunarodnog praznika rada. Danas njihovo nastavljanje može značiti samo odlučnu pobunu protiv diktature krupnoga kapitala i političke elite.

Ne vjerujmo postojećim političkim strankama, ne čekajmo milost Vlade i kapitalista !

Organizirajmo otpor – zauzmimo ulice, pokrenimo generalne štrajkove, preuzmimo tvornice!

Pročitaj detaljnije