RB: Možete li nam se za početak ukratko predstaviti i reći nešto o svom djelovanju u škveru?

Petar Hajdić : Inženjer sam elektronike. Plovio sam kao oficir elektronike  i električar na domaćim i stranim brodovima, a od 1988. godine radim u Brodogradilištu  Split gdje sam od električara napredovao do inženjera u pogonu, kontrolora kvalitete, poslovođe, kako je već zahtijevala potreba posla, da bih danas bio referent službe nabave i njezin sindikalni povjerenik. Read the full story

Razgovor Radničke borbe sa slovenskim sindikalistom u vezi najnovijih aktivnosti sindikata u borbi protiv «Zakona o malome radu» i izmjena zakona o mirovinskoj reformi. Read the full story

Po tiskovinama o problemima brodogradnje sve češće pišu oni koji zastupaju interes onih dijelova vlasti i kapitala koji pokušavaju umanjiti i sakriti svoj udio u pljački Hrvatske i njenih brodogradilišta. Glupost tih plaćenika nadmašuje jedino njihova neinformiranost i zla namjera iskrivljavanja istine. Read the full story

Na ovogodišnji Prvi maj radnici u Hrvatskoj nemaju niti najmanje razloga za zadovoljstvo. Sadašnju situaciju obilježava veoma visoka nezaposlenost, propadanje čitavog gospodarstva, neprekidni udarci na radnička prava, kao i poskupljenja – od namirnica do javnog prijevoza, što je politički okrunjeno daljnjom vladavinom proturadničkog i zločinačkog HDZ-a. Neprijatelji radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika, koji iz ovakve situacije izvlače osobnu korist i nastoje je održati, su vlasnici krupnoga kapitala i politička elita. U ovakvom trenutku ogromna se važnost Prvog maja sastoji u tome što nam, prisjećanjem na prošlost radničkog pokreta, ukazuje u kojem smjeru bi trebali tražiti njegovu budućnost – u otporu i beskompromisnoj borbi protiv onih koji nas izrabljuju. Sada je, više nego ikada ranije, bitno da se vratimo pravim vrijednostima i tradiciji Prvoga maja – borbi umjesto pasivnoj malograđanštini, grahu i roštiljima. Read the full story

Jedan od novijih trendova na tržištu rada vezan uz određena zanimanje jest potražnja za osobama koje su spremne raditi i puno radno vrijeme bez ikakve naknade od strane poslodavca, uz eventualne simbolične naknade od strane burze . Radi se o krajnje beskrupuloznom i ekstremnom vidu iskorištavanja radnika omogućeno pritiscima i zahtjevima koje pred njih postavlja tržište. Ovdje nije riječ o, svakako ozbiljnom, problemu neplaćene prakse u strukovnim školama putem čega se  uz suradnju škola i kapitalista otvoreno izrabljuju maloljetne osobe koje svojim gazdama bez ikakvog troška donose zaradu. Ovdje poslodavci koristeći veliku nezaposlenost i teškoće pri zapošljavanju, kao i potrebu ostvarivanja radnog iskustva i davanja preporuka, rabe tzv. „volontiranje“. Radi se o za kapital veoma idiličnom odnosu : radnik tokom punog radnog vremena donosi profit bez ikakvih troškova radne snage, a zauzvrat mu se daju stvari koje uopće nisu materijalne i ne predstavljaju stvarne ekonomske kategorije – „iskustvo i preporuke“. Osim privatnika ovakve mjere koriste i državne institucije kako bi i na ovaj način pokušale „uštedjeti“, naravno na štetu radnika. Read the full story

Trenutno smo svjedoci velikog narodnog nezadovoljstva u Hrvatskoj jer je sve većem broju ljudi dosta dosadašnje politike HDZ-a koja je svjesno prodavala sve što su radnici stvorili u bivšoj državi; radnici su se otpuštali, a Hrvatska se bezobrazno zaduživala. Među prosvjednicima ima različitih političkih struja, pa tako i onih kojima ovakav kapitalizam i njegove posljedice nisu dovoljno kapitalističke. Nazivaju ovu politiku ‘socijalističkom’, te smatraju kako treba uvesti ultra – liberalni oblik u kojem je profit najbitniji i u kojemu se društvo sastoji od egoističnih pojedinaca usmjerenih samo na zadovoljavanje osobne koristi. Međutim postoji i sve više onih koji smatraju upravo suprotno, da je kapitalizam napravio dovoljno zla i da sustav treba promijeniti zajedno sa njegovom političkom elitom jer su u zadnjih dvadeset godina vodili toliko promašenu ekonomsku politiku da je ljudima svejedno tko danas organizira prosvjede – bitno je da se oni organiziraju. Read the full story

– Bez izuzetka ukinuti svaku privatizaciju kod koje su uočene nepravilnosti, te konfiscirati svu imovinu i zaradu stečenu na taj kriminalni način. Na taj način stečeno financijsko i industrijsko bogatstvo preusmjeriti u pokretanje proizvodnje, te projekte od neposrednog interesa za radnike i siromašne Read the full story

Politika HDZ-ove vlade na čelu s Jadrankom Kosor je odvela zemlju u potpunu ekonomsku i socijalnu katastrofu. Galopirajući rast nezaposlenosti i ubrzano propadanje poduzeća, koji već govore dovoljno sami za sebe, posljedica su promašene neoliberalne politike koju ne provodi samo ova vlada, već i sve dosadašnje. Najveća želja ogromne većine stanovništva je da ona nepovratno postane prošlost i da njezini pripadnici odgovaraju kako za sav kriminal koji su počinili, tako i za pogubne posljedice svoje politike po život stotina tisuća ljudi i ekonomije u cjelini. Ulice su svakodneno ispunjene tisućama ljudi posvećenih borbi protiv ovog protunarodnog režima i rušenje  HDZ-ove vlade čini se izglednijim nego ikada ranije. Read the full story

Ovaj se tekst temelji na članku kojeg je 1992. godine napisao Ernest Mandel pod naslovom „Zašto Keynes nije odgovor? Sumrak monetarizma.“ Članak je napisan kao reakcija na ekonomsku situaciju nastalu u Europi početkom 90-ih. Naime, dolaskom Reagana i Thatcher na vlast u SAD-u, odnosno VB, desetak godina ranije službeno je počelo razdoblje politike „super – slobodnog tržišta“, tj. razdoblje pod dominacijom dviju grana neoklasične škole ekonomske misli, monetarizma i ekonomike ponude. Obje počivaju na naglašavanju individualnih sloboda, demokracije, privatnog vlasništva… Posljedice tih politika bile su katastrofalne, te su tadašnji kapitalistički i socijaldemokratski krugovi (svaki iz svojih interesa) zahtijevali intervenciju države.  Mandel objašnjava zašto intervencija države nije rješenje problema za radnike te kako državna intervencija neminovno vodi u još jednu recesiju i tako stvara začarani krug. Read the full story

U skladu s dogovorom najvećih europskih sindikalnih središnjica 29.9.2010. duž čitave Europe, u 37 različitih Europskih zemalja, održani su prosvjedi i štrajkovi kojima su Europski radnici pokazali svoje jedinstvo u borbi protiv smanjivanja plaća i protu-narodnih mjera štednje. Read the full story