Tag Archive | "Engels"

Tags: ,

Friedrich Engels: O autoritetu (1872./73.)

Neki su socijalisti u posljednje vrijeme poveli pravi križarski rat protiv onog što oni nazivaju principom autoriteta. Dovoljno je da im se samo kaže kako je ovaj ili onaj čin autoritaran, i on će biti osuđen. Taj se površni način mišljenja da to mjere zloupotrebljava, da je čitavu stvar potrebno pobliže promotriti. Autoritet u smislu u kojem ga mi shvaćamo znači nametanje tuđe volje našoj volji; s druge strane, autoritet pretpostavlja podređivanje. Ma koliko loše zvučala ova dva izraza, i ma koliko da je odnos što ga označavaju nepovoljan za podređenu stranu, treba vidjeti postoji li način da se on dokine, hoćemo li biti u mogućnosti – s obzirom na uvjete koji danas vladaju u društvu – stvoriti drukčiji društveni poredak u kojem ovakav autoritet neće više imati smisla, pa će, prema tome, nužno nestati. Analiziramo li ekonomske, industrijske i agrarne uvjete na kojima se današnje buržoasko društvo zasniva, ustanovit ćemo kako oni pokazuju sve veću tendenciju da se izolirana akcija zamijeni kombiniranom akcijom pojedinaca. Na mjesto malih radionica izoliranih proizvođača stupila je moderna industrija s velikim tvornicama i zavodima u kojima na stotine radnika nadzire veoma složene parne strojeve; diližanse i zaprežna kola na dugim putovanjima zamijenjeni su željezničkim vlakovima, a mali jedrenjaci i barke, parnim brodovima. Poljoprivredom sve više gospodare strojevi i para, koji polagano ali neumoljivo male posjednike zamjenjuju krupnim kapitalistima, a ovi pomoću najamnih radnika obrađuju velike komplekse zemlje. I tako posvuda, na mjesto nezavisne aktivnosti pojedinaca, kombinirana akcija i složeni međuovisni procesi. Ali kombinirana aktivnost istovremeno je i organizacija. A može li postojati organizacija bez autoriteta? Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.4/5 (57 votes cast)

Posted in Iz povijestiComments (0)

Tags: , , , , , , , ,

Temeljne postavke historijskog materijalizma

Principi historijskog materijalizma

Postavljanje temelja koncepcije historijskog materijalizma započeto je od strane Marxa i Engelsa u periodu njihovog oštrog odvajanja od mladohegelovske škole. Radikalni obrat, u kojemu je filozofija samosvijesti, koja je duhovnu kritiku promatrala kao temelj razvoja cjelokupnog društva, zamijenjena postavljanjem povijesnog kretanja na osnovicu načina proizvodnje, dogodio se kod Engelsa u svom oštrom obliku nešto ranije nego kod Marxa. Engelsa je boravak u tada najrazvijenijoj industrijskoj zemlji, Engleskoj, upoznao sa ogromnim socijalnim razlikama, te oštrom klasnom borbom u njezinim različitim ekonomskim, socijalnim i političkim manifestacijama, kao i ogromnim utjecajem ekonomskih zbivanja na čitav društveni život. Engels je tada u vrlo jasnim crtama u društveno-ekonomskoj areni shvatio industrijsku radničku klasu kao materijalnu snagu čije su težnje usmjerene protiv principa društva u kojemu se razvija, odnosno koja u sebi utjelovljuje negaciju kapitalističkog načina proizvodnje. Engels je u tom periodu snažno utjecao na Marxa. No, upravo će Marx nešto kasnije, kao što je to vrlo skromno mnogo kasnije priznao Engels u predgovoru Manifestu komunističke partije, igrati primarnu ulogu u postavljanju historijskog materijalizma na čvrste temelje i povezivanju temeljnih teza u zaokruženu cjelinu. Intenzivan rad na izgradnji historijsko-materijalističke interpretacije povijesnog kretanja bio je svojstven prvenstveno ranijem periodu Marxovog i Engelsovog stvaralaštva. Kasnije će se oboje posvetiti uglavnom političkom radu, te podrobnoj analizi samog kapitalističkog načina proizvodnje. Međutim, historijski materijalizam će u potpunosti prožimati sva njihova dijela, a Engels će se kasnije u više navrata vraćati objašnjavanju njegovih temeljnih principa, kako u svojim radovima, tako i u nizu pisama prijateljima i suradnicima. Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.7/5 (15 votes cast)

Posted in AnalizeComments (1)

Tags: , , , , ,

Pitanja organizacije i strategije – prvi dio

Malo je koji problem od tolike ključne važnosti i praktičnog značaja u ovome trenutku kao pitanje o tome kako ostvariti radikalnu društvenu promjenu počinjući od situacije u kojoj se trenutno nalazimo. Utoliko više zabrinjava činjenica njegovog zapostavljanja i nedovoljno ozbiljnog izučavanja u današnjem socijalnom i antikapitalističkom pokretu. Cilj je ovoga teksta pružiti sažeti i jednostavni uvod u problematiku organizacije i strategije, pritom dokazujući koliko je ona vezana uz jednostavno pitanje : «zašto nam je danas potrebna revolucionarna organizacija?» Read the full story

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (6 votes cast)

Posted in Analize2 komentara

Advertise Here

Prijavite se na mailing listu Radničke borbe

Adresa e-pošte

Pogledajte grupu