Posted on 14 studenoga 2014
Podemos je postao fokalna točka španjolske politike. Nema režimske stranke koja svoju paniku ne prikriva aludirajući na opasnost „populizma”. Još je rječitije to što je „veliki poglavica” kraljevstva, nedavno preminuli Emilio Botín, svoje posljednje riječi, priopćene izabranoj skupini novinara nekoliko dana prije nego što će umrjeti, posvetio pokazivanju zabrinutosti zbog naglog jačanja Podemosa.
Otkad je Podemos u srpnju počeo upisivati članove putem svoje mrežne stranice priključilo se više od 200.000 osoba. Trebalo bi se vratiti u 1977., nedugo nakon pada diktature, da bi se pronašao sličan politički fenomen što se tiče zanosa, nade i masovnog organiziranja. Read the full story
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.7/5 (13 votes cast)
Posted on 11 veljače 2013
Crni helikopteri, Područje 51, iluminati, masoni, ”ljudi-gmazovi” i Novi svjetski poredak — to su sastavnice onoga što se zove teorijama urote. Ove ”teorije” zapravo uopće nisu teorije u znanstvenom smislu, ali su općenito formirane od čudnog — i često veoma dosjetljivog — povezivanja nepovezanih točaka.
Teorije su urote veoma popularne u Sjedinjenim Državama. Prema anketama, 80% Amerikanaca vjeruje da vlada skriva informacije o NLO-ima; 7 od 10 vjeruje u objašnjenje o višestrukim atentatorima glede ubojstva JFK-a; 15% ne vjeruje da je Al-Kaida bila odgovorna za napade 11. rujna. Internetska su nagađanja o tome koje slavne osobe jesu ili nisu članovi ”iluminata” ili masona neka vrsta razbibrige za dio ljudi; Dosjei X prikazivani su 9 sezona; knjige su o tajnim društvima i njihovim vezama sa svjetskim vladama stalno najprodavanije a filmovi o urotama zarađuju milijune. Read the full story
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.5/5 (12 votes cast)
Posted on 22 lipnja 2012
Principi historijskog materijalizma
Postavljanje temelja koncepcije historijskog materijalizma započeto je od strane Marxa i Engelsa u periodu njihovog oštrog odvajanja od mladohegelovske škole. Radikalni obrat, u kojemu je filozofija samosvijesti, koja je duhovnu kritiku promatrala kao temelj razvoja cjelokupnog društva, zamijenjena postavljanjem povijesnog kretanja na osnovicu načina proizvodnje, dogodio se kod Engelsa u svom oštrom obliku nešto ranije nego kod Marxa. Engelsa je boravak u tada najrazvijenijoj industrijskoj zemlji, Engleskoj, upoznao sa ogromnim socijalnim razlikama, te oštrom klasnom borbom u njezinim različitim ekonomskim, socijalnim i političkim manifestacijama, kao i ogromnim utjecajem ekonomskih zbivanja na čitav društveni život. Engels je tada u vrlo jasnim crtama u društveno-ekonomskoj areni shvatio industrijsku radničku klasu kao materijalnu snagu čije su težnje usmjerene protiv principa društva u kojemu se razvija, odnosno koja u sebi utjelovljuje negaciju kapitalističkog načina proizvodnje. Engels je u tom periodu snažno utjecao na Marxa. No, upravo će Marx nešto kasnije, kao što je to vrlo skromno mnogo kasnije priznao Engels u predgovoru Manifestu komunističke partije, igrati primarnu ulogu u postavljanju historijskog materijalizma na čvrste temelje i povezivanju temeljnih teza u zaokruženu cjelinu. Intenzivan rad na izgradnji historijsko-materijalističke interpretacije povijesnog kretanja bio je svojstven prvenstveno ranijem periodu Marxovog i Engelsovog stvaralaštva. Kasnije će se oboje posvetiti uglavnom političkom radu, te podrobnoj analizi samog kapitalističkog načina proizvodnje. Međutim, historijski materijalizam će u potpunosti prožimati sva njihova dijela, a Engels će se kasnije u više navrata vraćati objašnjavanju njegovih temeljnih principa, kako u svojim radovima, tako i u nizu pisama prijateljima i suradnicima. Read the full story
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.7/5 (15 votes cast)
Posted on 03 lipnja 2012
Štrajk studenata u Quebecu, sada u svom 16. tjednu, je postao simbol i točka okupljanja opozicije mjerama štednje koje se uvode na svim razinama vlasti i od svih stranaka elite širom Sjeverne Amerike.
Propast posljednjeg pokušaja liberalne pokrajinske vlade da prisili studente na pokoravanje lažnim pregovorima ovoga tjedna i masovno protivljenje vladinu drakonskom zakonu protiv prosvjeda, Zakonu 78, koje je izbilo, trebaju bi pozdravljeni.
Središnje je pitanje: što je put naprijed? Read the full story
VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 5.0/5 (2 votes cast)