Situacija je u društvu iz dana u dan sve nepovoljnija. Nezaposlenost raste, kupovna moć građana pada, industrijska proizvodnja pada, nezadovoljstvo je među radnicima sve jače i svi očekuju velike promjene. U medijima vidimo razne ekonomiste, bili to „nezavisni“ ekonomisti ili pak ekonomisti najvećih banaka u Hrvatskoj, koji analiziraju situaciju i nude svoja rješenja. Zatim vidimo i neke političke i sociološke stručnjake koji također nude svoje analize i rješenja. Općenito, njihova je analiza sljedeća: Hrvatska je u krizi (neki od njih ipak smatraju da sadašnja kriza ima korijene u stabilizacijskoj politici s početka osamdesetih koju je provela SFRJ u dogovoru s MMF-om) koja ju je zahvatila nakon što je nastala na Zapadu. No ono što ovu državu razlikuje od zemalja Zapada jest da su se one već oporavile i da su počele bilježiti pozitivne pomake u ključnim pokazateljima. Read the full story

Prvo je povećan PDV, potom su rasle cijene energenata što se odrazilo na cijene grijanja, a onda su u međuvremenu povećane i cijene hrane. Također, pred nama je vjerojatno još jedno povećanje cijene hrane zbog suše i vladine odluke da ne pomogne seljacima. Sve ovo čini jedan skup pojava koji možemo označiti kao opći porast cijena. On će ove godine biti oko 4 % u odnosu na prošlu godinu. Radni ljudi su očajni, ne znaju što će, a računi, i to sve veći, dolaze im na naplatu. Moraju se hraniti, djeci kupovati knjige za školu, oblačiti ih, plaćati rate kredita itd. Nekog kapitalistu ili političara ne dira što se cijena hrane povećala za 10 % ili 20 % kad njima ionako, gledajući relativno u odnosu na njhove plaće, davanja za hranu predstavljaju zanemarivi trošak. No, kako je radnicima? Nikome nije jasno zašto vlada, i to većinom socijaldemokratska, dopušta da se sve ovo događa. Zar Milanović i ekipa ne vide da je ljudima sve teže, da cijene lete u nebo? Neki kažu da je ova vlada luda jer mari samo za proračun i njegovo punjenje. Drugi kažu da ova vlada nema obzira prema malom, običnom čovjeku i da s takvom ekonomskom politikom nikada nećemo izaći iz krize. Read the full story

Ovih smo dana saznali kako je jedna od američkih agencija za kreditni rejting, Fitch, dala svoju ocjenu za rad vlade u proteklih nekoliko mjeseci. Fitch je ispravila svoju ocjenu za Hrvatsku na BBB(-) sa stabilnim dugoročnim izgledima. Prije je stajalo BBB(-) s negativnim dugoročnim izgledima. Prema tome ‘razlog’ za veselje vlade, podršku svih medija i smiješak ‘nezavisnih’ ekonomista je taj što Fitch smatra kako hrvatski izgledi više nisu negativni već stabilni. Ova kategorija je i dalje povoljna za investicije u državne obveznice. Dakle investitori, bar za sada, ne moraju strahovati od nestabilnosti hrvatske vlade pri vraćanju duga, a vlada ne mora strahovati od poskupljenja duga i od mogućnosti nepovoljnijeg zaduživanja inozemnom tržištu. Iako je ovo tek prva od tri rejting agencije koja je dala svoju ocjenu, još treba pričekati Moody’s i Standard & Poors, ipak se mogu uočiti neke pojave koje valja zabilježiti. Read the full story

Prema jučerašnjim rezultatima DZS-a, hrvatski bruto domaći proizvod je u drugom kvartalu ove godine pao za 2,1 %. Javnost je taj pokazatelj dočekala s nezadovoljstvom iako su ekonomisti predviđali čak i veći pad, od 2,8 – 3 %. U vladi brane svoju poziciju sljedećim argumentima. Tvrde da je ovaj pad najveći koji će se dogoditi u ovom mandatu. Nadalje, kad se pokrenu veliki investicijski projekti pokrenut će se i gospodarstvo. Dotad traže strpljenje koje će se, kažu, na kraju sigurno isplatiti jer su uvjereni da rade dobar posao za koji treba vremena da poluči prve veće rezultate. U krajnjoj liniji glavna briga ove vlade jest proračun i očuvanje kreditnog rejtinga. Idu logikom da će im biti lakše ostvariti neke projekte i privući strane investicije, ako im kreditni rejting nije smanjen. Ukoliko im rejting bude smanjen, MMF je realnost, a to znači i opasnost za ovu vladu.

HDZ, kao druga najjača stranka u zemlji, ima sljedeću taktiku. Govore kako su oni i očekivali ovakve rezultate pošto vlada ništa ne radi. Svoja rješenja još ne otkrivaju jer ih razrađuju i zato jer ne žele pomagati vlastima (čitaj: program im je više-manje sličan; pošto su to stranke koje su dosad promicale neoliberalnu ekonomsku politiku i koje rješenje krize vide u zamahu privatnog poduzetništva uz jaku asistenciju države). Hrvatski laburisti, kao treća najjača stranka po anketama, dobivaju više medijskog prostora kako bi se i oni očitovali o trenutnom stanju u gospodarstvu te ponudili svoja rješenja. Tako predsjednik laburista, Lesar, govori o tome da Hrvatskoj treba vlastita verzija sistema fleksigurnosti i kako, uostalom, treba ulagati u proizvodnju (ovdje se Lesar slaže sa većinom ekonomista u državi koji izlaz vide u pokretanju proizvodnje, a ne u trgovini i turizmu). Također govori da vlada griješi što provodi fiskalnu konsolidaciju jer na taj način građanima izbija novac iz džepova, potrošnja još više pada, a time i industrijska proizvodnja. Većina hrvatskih građana, koju uvelike predstavljaju mediji svojim anketama i svojim reportažama, je pak ogorčena i nada se nekoj promjeni. Read the full story

Trenutni vlasnik željezare Sisak, Commercial Metals Company (CMC) sa sjedištem u Teksasu, odlučio je prodati ili zatvoriti tvornicu. Ovim činom je egzistencija 1.130 radnika dovedena u pitanje. Sisačka željezara je prodana američkoj kompaniji 20.srpnja 2007.godine, koja ju je kupila s ciljem proširenja svojih poslovnih aktivnosti u industriji čelika. U vrhu kompanije su zaključili da im se ne isplati više ulagati u proizvodnu liniju jer za postizanje profitabilnosti treba dosta vremena i ulaganja, a proizvodna linija nije temeljni biznis kompanije. Prema tome, u ovom trenutku, profitabilnije im je tvornicu prodati ili pak zatvoriti. CMC je o tome obavijestila vrh Vlade, te se ovih dana očekuju detalji. Ministar gospodarstva, Popijač, iznenađen je tom odlukom kompanije, jer je ona već dosta sredstava uložila u željezaru, ali je dodao kako se kriza i dalje osjeća, a to se vidi i po ovakvim odlukama. Read the full story