Radnička borba poziva sve radnike, studente, nezaposlene i umirovljenike na otpor planiranom poskupljenju struje koje će posebno udariti na standard najsiromašnijih i socijalno ugroženih. Podržavamo najavljenu inicijativu sindikata zaposlenika HEP-a TEHNOS  te pozivamo sve na potpisivanje peticije protiv poskupljenja struje koja će se moći potpisati na Cvjetnom trgu u Zagrebu od 5. do 11. svibnja. Zajedno protiv poskupljenja – zajedno protiv neoliberalne vlade identične bivšoj HDZ-ovoj! Read the full story

RB: Možete li nam reći nešto o sebi i borbi koju vodite?

Bojan Kovačić: Ja sam jedan od članova Stožera za obranu Diokija koji je formiran prije nekoliko mjeseci, te jedan od štrajkača glađu; dakle nisam uzimao niti hranu niti vodu, međutim morao sam prestati iz zdravstvenih razloga. Vjerojatno vas zanima zašto smo se odlučili na taj korak i zašto smo tu. Tu nismo svojom krivnjom. Tu smo zato da se izborimo za svoje pošteno zarađene plaće i otpremnine. Tu smo zato da u ovoj zemlji netko napokon preuzme odgovornost za svoje građane i radnike – jer ova država može preživjeti samo uz plaćene radnike. Do sada nismo nailazili na nikakva rješenja, održalo se masu sastanaka i sa ministarstvima, i s ministrima, i sa INA-om koja nas je najviše kočila i opstruirala. Mi više nismo imali drugog načina nego ovako pokazati svoj bunt. Naši zahtjevi su moralni i sasvim legalni – mi ne tražimo niti lipu više niti lipu manje od onoga što smo zaradili. Mi ne tražimo nekakve bonuse koje su tražili oni menadžeri koju su uništavali poduzeća po cijeloj Hrvatskoj i zato uzimali veliki novac. Njihovi ugovori su bili poštovani, a mi imamo ugovore po kojima moramo biti plaćeni i prema kojima radnici ovoga postrojenja trebaju biti zbrinuti otpremninama. Svi sastanci koji su bili organizirani od ministarstava bili su očito opstruirani od strane nekih vjerovnika. Read the full story

RB: Možete li nam ukratko predstaviti sebe i sindikat u kojem djelujete? 

Juko Cikojević: Ja sam Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je osnovan kad se Hrvatska osamostalila. U našoj kompaniji djeluju, praktički, tri sindikata koja imaju svoje predstavnike u različitim institucijama, radničkom vijeću i zaštiti na radu. Oba dva tijela broje po devetnaest ljudi, a HST ima četrnaest pozicija, republički sindikat ima četiri i treći sindikat (sindikat radnika HT-a) ima jednu poziciju. Zašto to govorim? Zato jer smo se konačno sva tri sindikata ujedinili zbog ove teme očuvanja radnih mjesta. Inače, HT broji oko 5700 radnika, a naš sindikat ima 3200 članova. Republički sindikat ima oko 1400, dok treći sindikat ima nekoliko stotina članova. Znači većinski smo sindikat i vodimo glavnu ulogu, ali u suradnji s ostalim sindikatima zajedno djelujemo protiv namjere poslodavca o otpuštanju radnika. Read the full story

Razgovor s predsjednikom sindikata radnika HEP-a TEHNOS Read the full story

Subotnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovalo nekoliko tisuća prosvjednika i članova sindikata, među kojima i članovi Radničke borbe koji su tom prilikom podijelili nekoliko stotina primjeraka časopisa i letaka s porukom solidarnosti europskih organizacija u borbi protiv EU neoliberalizma, predstavljao je nesumnjiv korak naprijed za radnički i antikapitalistički pokret. Usprkos izostanku konkretnih zahtjeva i stavljanja problematike u Hrvatski kontekst, te jasno istaknutih ciljeva, prosvjed je uspio postići masovnost s kojom možemo biti zadovoljni. To je simptom postepenog prelaska socijalnog pokreta u viši stupanj. Prije samo nekoliko godina, kada je naša organizacija započinjala sa svojim radom, kritika kapitalizma nije u medijima i širem javnom prostoru mogla dobiti gotovo nikakvu pozornost, niti je bila tretirana ozbiljno. Danas, u velikoj mjeri zahvaljujući i učincima globalne krize, sve veći broj ljudi postaje svjestan problematičnosti samog sistema, dakle ne samo pojedinaca na njegovom vrhu, te potrebe njegove promjene. Subotnji prosvjed u tom pogledu jasno pokazuje razvoj svjesnosti radničke klase u proteklom periodu. Istovremeno, smatramo našom dužnošću da ukažemo na neke nedostatke, pogreške i strategije koje ne smatramo ispravnima a koje su se mogle zamijetiti. Read the full story

U nizu Vladinih poteza prikrivanja uistinu katastrofalnog stanja u gospodarstvu uvodi se dugo najavljivana i proteklih mjeseci medijski popraćena izmjena Kaznenog zakona koja bi radnike trebala štiti  od neisplate plaće. Nešto što je svakako trebalo biti odavno implementirano u zaštitu prava radnika – zakon koji će kazneno goniti odgovornog poslodavca, ukoliko se usudi na takvu “drskost”. Ministar pravosuđa Bošnjaković je pojasnio da se u prvom prijedlogu predviđalo da će neisplata dvije plaće biti kazneno djelo, ali je to u konačnici promijenjeno tako da neisplata i samo jedne plaće ili pak dijela plaće predstavlja kazneno djelo. Takav prijedlog izmjena Kaznenog zakona bi se trebao naći u Saboru, kako bi se glasalo o njegovu usvajanju. Ova verzija zakona međutim  nema nikakav realan značaj, te je za radnike i zaštitu njihovih interesa u potpunosti nezadovoljavajuća. Read the full story

Dana 31.kolovoza, kad su se oni koji rade vraćali s godišnjeg odmora, kad su turisti uživali u svojim zadnjim danima ljeta na hrvatskoj obali, kad su premijerka i njeni ministri uživali u svojim ogromnim plaćama i vozili se u klimatiziranim automobilima, više od stotinu radnica imotske tvornice ‘Trimot’ obilazilo je šaltere banaka i bankomate. To nisu radili iz zabave, već jer im je premijerka, kao i resorno ministarstvo, obećala isplatu zaostalih plaća do kraja kolovoza. I to čak šest zaostalih plaća! Read the full story

Razgovarali smo s predsjednikom Nezavisnog sindikata Brodosplit Zvonkom Šegvićem. Read the full story

Ova rezolucija je usvojena na sastanku organizacija antikapitalističke ljevice, u Londonu 11. i 12. lipnja, na poziv SWP-a (Socijalistička radnička partija; Velika Britanija) i NPA (Nova antikapitalistička partija; Francuska). Konferencija je bila koncipirana kao nastavak prijašnjih konferencija u Parizu, lipnja 2008., prosinca 2009., svibnja 2010. i prosinca 2010. Jedan od potpisnika ove rezolucije je Radnička borba.  Read the full story

Razgovor Radničke borbe sa slovenskim sindikalistom u vezi najnovijih aktivnosti sindikata u borbi protiv «Zakona o malome radu» i izmjena zakona o mirovinskoj reformi. Read the full story