Slobodni softver i recesija

Prenosimo zanimljiv tekst našeg suradnika, aktivista borbe za slobodni softver, koji je želio ostati anoniman. U skorijoj  ćemo budućnosti  objaviti još tekstova vezanih za ovu važnu problematiku. Imamo svako pravo da vjerujemo kako će za kapitalizam razvoj softvera značiti ono što je za feudalizam značilo otkriće parnog stroja!

Sredinom proteklog  ljeta u krugovima  hrvatskih ”linuxaša” pojavila se zanimljiva  inicijativa  – da se u ovim kriznim vremenima,  kad se troškovi funkcioniranja državnog aparata nastoje  pokriti  uglavnom brojnim  restriktivnim mjerama, kao i uvođenjem  dodatnih poreznih  opterećenja,  hrvatska  Vlada otvorenim  pismom  pozove na štednju korištenjem slobodnih  (free)  i ”otvorenih” (open  source)  softverskih  produkata u tijelima  državne uprave  i ostalim ustanovama koje se financiraju  iz državnog proračuna.

Sama  ideja  o korištenju softvera  ove vrste  u javnim  institucijama nije dakako  nešto novo.  Hrvatski zagovornici  i razvijatelji   slobodnih/otvorenih  softverskih  rješenja,  odnosno  njihove  udruge,  prvenstveno  Hrvatska udruga  Linux korisnika  (HULK),  te Hrvatska udruga  za otvorene  sustave  i internet (HrOpen)  već godinama  ozbiljno  rade  na  njezinoj  realizaciji,  pokretanjem raznovrsnih inicijativa  i projekata, posebice onih na području obrazovanja. Nažalost,  sve te aktivnosti nailaze  na snažan otpor u rečenim institucijama, koji se vjerojatno ne može pripisati  samo onoj uobičajenoj birokratskoj inerciji.  Ovaj je otpor,  kao i ostale poteškoće na koje nailaze inicijative  hrvatskih linuxaša, zasigurno su uzrok stanovite skepse s kojom je među njima  primljena  i ova najnovija,  tako  da je veliko pitanje hoće li ona iznjedriti  čak i neki primjetljiv  medijski učinak.

Istina  je da se u vezi s ovim inicijativama postavljaju neka nimalo  trivijalna pitanja.  Recimo – bi li ovakva  ideja  uistinu  dovela  do ušteda  i kolike bi one bile, koji bi projekti  bili prioritetni i kojim bi se tempom  trebali  odnosno  mogli ostvarivati s obzirom  na ”ukorijenjenost” vlasničkog (proprietary) softvera u najširoj primjeni,  odnosno na navike najvećeg broja softverskih korisnika,  ali i s obzirom na relativno  uzak  krug  stručnjaka  koji se bave  slobodnim/otvorenim softverskim  tehnologijama; te tko bi, na koncu,  uopće preuzeo odgovornost  za njihovu  realizaciju. (1)   Još jedan  bitan  problem  zasigurno predstavljaju i interesi  nekih moćnih poslovnih krugova  koji od prodaje  vlasničkog softvera  hrvatskoj državi izvlače značajnu materijalnu korist,  a vjerojatno i nekih pojedinaca  u državnim institucijama koji im ”idu na ruku”  (možda i u zamjenu  za stanovite privilegije).

Potrebno  je naglasiti,  tim više jer se stvari  koje se tiču ove problematike uglavnom  dogadaju prešutno, bez gotovo ikakve medijske pozornosti,  da se ovdje radi i o značajnom političkom pitanju s obzirom da vlasnički softver u državnim institucijama rezultira  nekom vrstom  ovisnosti države o kompaniji koja je taj softver proizvela, što otvara  mogućnost raznovrsnih manipulacija (financijske ucjene, ugrožavanje tajnosti podataka i dr.).  Zanimljivo  je tako  primijetiti da je u našoj zemlji elektroničko poslovanje  s tijelima  državne uprave  omogućeno samo građanima i poslovnim subjektima koji se koriste softverskim  produktima tvrtke  Microsoft, a čini se da nadležne institucije uopće nemaju  u planu promijeniti nešto po tome pitanju. O korištenju zatvorenih  (vlasničkih) formata  u javnoj komunikaciji da  se i ne govori.  Mislim da  ova činjenica nije ponižavajuća samo za korisnike  platformi  koje nisu microsoftove.   A s druge  strane,  slobodni  softver  zbog svoje otvorenosti i činjenice da  je uglavnom besplatan isključuje  mogućnost  manipulacije bilo kakve  vrste,  te  omogućava  domaćim  stručnjacima da ga unaprijede  i prilagode  ovdašnjim potrebama i specifičnostima. Nije li uostalom  u interesu  naše zemlje obrazovati i zapošljavati naše stručnjake na razvoju vlastitih softverskih rješenja, a ne kupovati gotova rješenja iz inozemstva  i tako,  usprkos svim raspoloživim resursima,  stavljati našu lijepu zemlju u poziciju informatičke kolonije.

Mislim da bi zbog svega navedenoga  hrvatska javnost  trebala  prepoznati vrijednost  inicijativa  hrvatskih linuxaša i pridati  im pozornost  koju su svojim radom  i zalaganjem  odavno zaslužili.  Pritom  treba  imati  u vidu da većina njih radi  volonterski  i da ih pokreće uglavnom  njihov altruizam – ideali društvene  pravde  i fer odnosa  u poslovnom  svijetu.  Istina  je da u našem  društvu ideali  nemaju  dobru  prođu  i da  će  u javnosti  prije  izazvati  podsmjeh  nego ozbiljno  zanimanje,  no puno  je gora  istina  da  svaka  cinička  svijest,  osobna  ili ”društvena”  prije  ili poslije  mora  doživjeti svoj slom (posljedice ovih lomova osjećamo već duže vrijeme).  Ono što bi ovdje također  trebalo  biti prepoznato jest i neravnopravan položaj slobodnih  odnosno otvorenih  softverskih  rješenja na tržištu, uglavnom  uzrokovan  već spomenutim favoriziranjem  vlasničkih softverskih  rješenja, premda  je odnos cijena/kvaliteta gotovo redovno na strani onih slobodnih odnosno otvorenih.  Mislim da se ova činjenica može smatrati i jednim  od indikatora korumpiranosti našega društva.

Još  jedan  aspekt  priče  o slobodnom  i otvorenom  softveru  odnosi  se i na  ideju  slobode,  odnosno društvenu ulogu pokreta  za slobodni softver i slobodne informacije,  što smo već pokušali elaborirati u tekstu  Slobodni softver i sloboda u modernom  informacijskom  društvu koji je objavljen  u Maruliću 3/2008  (skraćenu verziju teksta  objavio je i Vjesnik 27.05.2008).  Ovdje ćemo dodati  još tri  natuknice koje možda malo bolje pojašnjavaju probleme  s kojima se pokret  za slobodni softver i slobodne informacije pokušava nositi:

-Problem  pasivizacije konzumenata novih tehnologija i banalizacije njihovog osjećaja suvremene tehnologije, znanosti  kao i modernosti  uopće – Očita je namjera  onih koji upravljaju tehnološkim i uopće društvenim razvojem  čovječanstva da  se ljudski  rod  odvede  u što potpuniju tehnološku i/odnosno idejnu  apatiju, jer  je tako  puno  lakše vladati.  Pokret  za slobodni  softver  nudi  filozofiju ”aktivnog pristupa tehnologijama”, za razliku  od ”pasivizirajućeg zatupljivanja” koje nam  nameću tehnologije koje su puno više zastupljene. Netko doduše može reći da svi ljudi ne mogu biti upućeni u tehnologiju, pa da se zbog toga  tome  prema  njoj niti  ne mogu odnositi  aktivno,  no naše je mišljenje da je takvo rezoniranje  iz temelja pogrešno i da se pod hitno treba  učiniti nešto na reformi obrazovnog sustava,  ne bi li se barem mladim generacijama omogućilo da izbjegnu zamke pasivizacije koja zapravo predstavlja oblik duhovnog  i intelektualnog ropstva, koje onda  proizvodi  i ono ”materijalno”.  Nažalost svjedoci smo da  se događa  upravo  suprotno  – naš školski i ukupni  društveni sustav,  nakon  reforme  visokog obrazovanja i pogotovo,  dodatno  potencira  problem  pasivizacije  (fahidiotizma), možda i više nego u drugim  zemljama  Evrope i svijeta.

-S prvom  natuknicom stoji  u  vezi i problem  ”demokratizacije znanja”,   odnosno  cjelokupnog  ljudskog stvaralaštva. Znanje  danas  je više nego ikad ranije  pretpostavka društvenog  blagostanja i progresa, a njegova  demokratizacija jedan  od preduvjeta normalnog  funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja  (zapravo  istinske  demokracije).   Ideja  zatvorenog  koda  i uopće  ”zatvorenosti” u sferi ideja u direktnoj  je suprotnosti s principom  demokratizacije znanja  i treba  biti  odbačena  kao društveno štetna pojava.  Ona je jedan od oblika autokracije u sferi intelektualnih odnosa i kao takva  faktor koji dovodi do dodatnog  društvenog raslojavanja, kao i dodatne  preraspodjele  ekonomske i političke moći na globalnom  planu  koja se već i danas  pokazuje izuzetno  opasnom  za čovječanstvo u cjelini.

-Novo shvaćanje pojma vlasništva – Iz povijesti  znamo da je pojam vlasništva jedan gotovo presudan, ali istovremeno  nikad  dovoljno  razjašnjen i u potpunosti definiran  pojam.   Taj  pojam  kroz povijest neprestano evoluira  u skladu  s evolucijom  društvenih  odnosa  i danas  je jasno  da  njegova  današnja ”definicija”,  a ona datira  iz razdoblja  ”klasične buržoaske države” odnosno ”klasičnog kapitalizma” s početka XIX stoljeća više nije prikladna (naročito se oštro ovaj problem postavlja  u vezi s vlasništvom i gospodarenjem  prirodnim  resursima). Pokret  za slobodni softver i slobodne informacije zastupa  koncepciju vlasništva većeg broja uglavnom  suvremenih  društvenih reformatora raznovrsnih usmjerenja  i ideoloških opredjeljenja s raznih strana svijeta  utemeljenu na principima  supsidijarnosti i solidarnosti,  a prema  kojoj ”stvari  ne treba  smatrati samo svojim već i zajedničkim,  u smislu da se njima  po mogućnosti  može poslužiti svatko  kome je to potrebno”. Očito je da  se ideja  slobodnog  softvera  i slobodnih  informacija  uklapa  u ovu  koncepciju  na  posve prirodan  način, dok se ideja vlasničkog softvera  ne uklapa  nikako.

Uz sve gore spomenuto, korisno je ovdje još jednom naglasiti  da u svijetu  koji se našao na prekretnici i koji ubrzano  pokušava pronaći nove modele ekonomskih  i društvenih odnosa,  ideje ovoga pokreta shvaćene u naširem smislu (koje uključuju viziju modela ”slobodne  ekonomije” do koje se dolazi nekom vstom ekstrapolacije principa na kojima se zasniva slobodan softver na druga područja ljudske djelatnosti)  po našem mišljenju mogu značajno  pridonijeti  humanizaciji  meduljudskih odnosa  na poslovnom  i intelektualnom polju, obrazovanju  mladih  generacija  za  otvorenost  srca  i uma,  razbijanju lanaca  korupcije  u  državnim aparatima većine  svjetskih  zemalja  i njihove interesne  sprege s velikim ”igračima”  u poslovnom  svijetu,  uništenju monopolističkih tiranosaurusa čije je vrijeme već odavno  prošlo, te preobražaju ovog današnjeg ”mahnitog kapitalizma” u primjeren  ekonomski i društveni sustav  koji će zadovoljavati interese i potrebe  svakog ljudskog bića i svjetske zajednice u cjelini.

Hoće li se ovi ciljevi ostvariti i kada,  ostaje  da se vidi.  No treba  imati  na umu da njihovo ostvarenje ovisi i o svakome od nas – o našem vrijednosnom  sustavu,  odnosu prema ljudima u našem užem i širem okruženju, kao i o našem vlastitom angažmanu u borbi za prosperitetno i pravedno  društvo.

Fusnote:

1. Ovdje  se radi  u  prvom  redu  o uvođenju slobodnog  uredskog  paketa OpenOffice  u  sve  državne  institucije, zatim o uvođenju nekog  od slobodnih  operativnih sustava (neke  od Linux  distribucija) u najširu  primjenu, a kasnije  možda i o slobodnim   rješenjima za  ”elektronsko poslovanje”,  korištenju Linux  Terminal Servera  u  obrazovnim,  a  i drugim ustanovama i institucijama čime se troškovi nabave hardvera i održavanja informatičke opreme  mogu svesti  na najmanju moguću mjeru  i sl.

VN:F [1.9.22_1171]
Rating: 4.6/5 (11 votes cast)
Slobodni softver i recesija, 4.6 out of 5 based on 11 ratings

18 Komentari za ovaj post

  1. Trpimir Gudar Kaže:

    Zanima me kako to vi kao ljevičari i nekakvi borci za radnička prava možete zagovarati da se nekom radniku ne plaća za njegov rad. Jer, i te softvere je izumio/izradio neki čovjek “od krvi i mesa”, radnik dakle. Zar taj radnik, samo zato što nije proleter (najamni radnik) i fizički radnik; zar on zato nema prava na pošteno plaćen rad i nekakvu materialnu zadovoljštinu za uspješnost proizvoda svojih ruku?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  2. Željko Bošnjak Kaže:

    Krivo! Ne radi se o tome da taj radnik nije plaćen jer – on je plaćen. Samo mizerno! Barem u odnosu na (ekstra) profite koje velike korporacije zarađuju od toga što je on ‘izumio/izradio’.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  3. Drug Kaže:

    Trpimire

    Čini mi se da se ovdje pobrkalo pitanje monopola i ekstroprofita korporacija koji iz monopola proizlazi sa plaćanjem radnika. To nema veze jedno s drugim. Ponovno pročitati tekst.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  4. yvesz Kaže:

    Iz komentara g. Gudara vidi se da on nije upućen u ovu problematiku.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  5. yvesz Kaže:

    Suština priče o slobodnom softveru nije u tome što je on besplatan (njegova “implementacija” ne mora biti besplatna, a dosta je toga prvobitno postojalo kao komercijalni softver), nego u tome što je on svima dostupan i što mu je kod otvoren.
    Softver je uostalom dobro ili “proizvod” s “nultom marginalnom cijenom” – zbog toga se iz softverskog biznisa i izvlače toliki profiti. Podrobnije informacije mogu se naći na http://www.gnu.org.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  6. Trpimir Gudar Kaže:

    Tekst sam shvatio od prve, ali ono primietih jer je izostavljeno u njemu. Da je rečeno: uzimajte neki jeftiniji software, ili nešto slično, ajde, ali ovako zbiljam ne vidim gdje se u tih 0 kuna skriva nekakva zarada za radnika koji ga je izumio… Problem je u tome što danas svi žele nešto bezplatno, nešto na brzinu, nešto lagano. Hoće se bezplatan software, bezplatno školovanje, bezplatan željeznički prievoz, bezplatna hrana,… jbt a gdje je tu rad? Danas svaka budala lako traži i još lakše dobiva svoja nekakva prava; no problem nastaje kad ta budala nije toliko spremna kad treba obaviti i svoju dužnost te preuzeti odgovornost za nešto. A, ako ništa drugo, poviest nas je naučila da bez odgovornosti nema prava, i da se ništa ne moze steći bezplatno. Ova “diktatura blagostanja”, kako je Mussolini nazivao današnje doba, predstavlja vjerojatno vrhunac dekadencije i sveobćeg kaosa, i ona ne može vječno obstojati (kao što, uostalom, niti jedno razdoblje nije); izumrieti će zajedno sa svojim ekonomskim i političkim protektorima (kapitalizmom i liberal-demokracijom).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  7. yvesz Kaže:

    Netko je izumio i pitagorin poučak, pa mu ne moramo platiti zato što ga koristimo u projektiranju zgrada.
    A što se tiče toga što kažete kako svi hoće nešto besplatno, onda je zgodno primjetiti da ima i onih koji žele besplatno raditi tj. volontirati na razvoju softvera, pa tako postoji “free software development community”.
    Zašto žele? Pa možda su studenti, pa žele nešto naučiti, ili su radili na nekom “komercijalnom projektu”, pa dio onoga što su napravili ili čak i sve žele učiniti dostupnim svima, ili im volontiranje čini zadovoljstvo.
    Ja ne vidim u tome ništa loše, dapače. A ni taj softver uopće nije loš, ja Vam preporučam da (za početak) skinete slobodni uredski paket OpenOffice (sa Openoffice.org, preveden je i na hrvatski), pa ga isprobate.
    A o tome kako je on nastao i kako se razvija možete se informirati iz Wikipediji.
    Uostalom i socijalni nauk Katoličke Crkve naučava da “stvari ne treba smatrati samo svojim već i zajedničkim u smislu da se njima može poslužiti svatko kome je to potrebno” (dakako ako je to moguće, a kod softvera je jako moguće),
    pa ako ste Vi i protiv “ljevice” i protiv “desnice” i protiv “liberalne demokracije” onda je nejasno što zapravo hoćete.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  8. Ha Kaže:

    Nije Trpimir protiv desnice – očito da mu zločinac Mussolini nije previše stran.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  9. Trpimir Gudar Kaže:

    Vidiš ti kako Ha(ha) zna… xD Ja sam hrvatski nacionalist i desničar, ali eto nisam katolik, izjašnjavam se kao deist. Prema tome, mene to što socialni nauk Katoličke Crkve kaže baš i ne dira. Svakako da ima tih proizvoda koji su eto nastali dobrovoljnim radom, izradili ih nekakvi amateri ili studenti, ali većina onoga što se danas gura u javnost kao bezplatno i ono što se zahtieva da bude bezplatno, nečijih je ruku ili uma djelo, pa prema tome zaslužuje i poštenu plaću. Opet kazem, ne odnosi se to samo na konkretne stvari koje se prodaju nego i na ostalo što nam se u životu nudi.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  10. yvesz Kaže:

    Žao mi je g. Gudar što niste katolik. Da jeste, vjerojatno bi Vam srce i um bili otvoreniji. A uz to ste i izgubljeni za Vječnost (Extra Ecclesiam nulla salus).

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  11. Drug Kaže:

    yvesz
    Mislim da je ovaj komentar u potpunosti neprimjeren. Usprkos njegovoj težnji koja se može iščitati, način na koji je ispao (vjerujem slučajno)je jako bljutav i neprihvatljiv za sve atiste i pripadnike drugih vjeroispovjesti.

    Trpimire – još jednom da se kaže treba razlikovati kapitalistički monopol i profit od plaćanja za rad radnika. To nema veze jedno s drugim, a osim toga yvezs je već sve objasnio.

    I da…što ti kao nacionalist i desničar radiš tako često ovdje? Jesi li zalutao, gledaš li što radi suprotna strana ili ti se pak iz nekog čudnog razloga sviđa ova stranica?

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  12. yvesz Kaže:

    Sorry, zaista sam zaboravio spomenuti ostale, braću u Kristu, braću po ocu Abrahamu, braću po vjeri u Boga i braću po zajedničkim težnjama i nadama.
    A što se tiče spasenja, ne brinite previše. Crkva ovu formulaciju i tako tumači vrlo fleksibilno.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  13. Drug Kaže:

    Nažalost veliki dio ove braće čini Trpimirove prijatelje…

    Spasenje se sastoji u ostvarivanju svega za čime težimo na zemlji i za vrijeme života, a ne u trpljenju i čekanju drugoga svijeta nakon smrti koji opravdava patnju, skrušenost, suzdržavanje, odricanje i sve one druge protu-čovječne gnjusne odvratnosti koje je smislila katolička crkva i kojima pomaže u očuvanju sadašnjeg poretka. Da li netko vjeruje u boga ili ne (i u kojega) to je ipak privatno pitanje, no katolička crkva kao institucija više nije samo privatno pitanje. To je političko pitanje. Ovo kapitalističko poduzeće, usmjereno protiv radnika, žena, homoseksualaca, slobode (biranja u životu i o životu) ima jako malo veze čak i sa naukom kojega jeftino prodaje “svome stadu”. To je “babilonska bludnica”.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: +1 (from 1 vote)
  14. Trpimir Gudar Kaže:

    @ Drug
    Nisam zalutao, nego eto malo gledam što protivnici pišu i kako misle. Mene je eto zapala vaša stranica. A i moram priznati da mi se svidja design, svaka čast!

    Glede ovog o Crkvi, smatram da ona ima pravo da, kao i svaka druga družtvena udruga, sudjeluje u političkom životu i ima svoje mišljenje i o ostalim ne-vjerskim pitanjima. Nisam katolik ali eto im to pravo priznajem kao legitimno. Stvar je u tome da se katolik ne moze biti u samo jednom vidu života. Na pr. ne moze se nazivati katolikom osoba koja nedjeljom ode na misu, ili redovno moli, a istodobno se na poslu rukovodi načelima i ponašanjem suprotnim katoličkom. Ili, osoba se na poslu i prema kolegama ponaša na katolički način, a recimo prema obitelji je loš ili na neki drugi način ne zivi u skladu s katoličkim načelima glede obitelji (na pr. ako je peder ili pedofil). Katolički nauk, dakle, teži biti totalnim, totalno obuzeti pojedinčev život, i privatni i javni i obiteljski. To, naravno, nije negativno jer – kakav bi to bio čovjek koji svoja uvjerenja ne sliedi u podpunosti? Uviek sam se vodio onom da poštujem ljudi koji dosljedno i u svim segmentima života sliede svoja uvjerenja, odnosno ono za što se zalažu, ljude koje se obično proziva “radikalnima”. To mozda glupo zvuči, no naš hrvatski filozof Mladen Schwartz rekao je (parafraziram) da se za svoja uvjerenja, za svoju ljubav ili domovinu ili obćenito nešto što volimo, da se za takvo nešto ne moze boriti “mlako” ili umjereno, nego samo radikalno. Nisam antikatolik, ako ste to pomislili. Poštujem svaku vjeru, i tu se slazem s onom Voltaireovom da bi Boga (religiju), da ga nema, trebalo stvoriti.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  15. RB-ovac Kaže:

    Od visokoparnosti ovoh konstatacija mi se riga…posebno od bisera (implicitno poistovjecivanje homoseksulaca s pedofilima, nazivanje Schwartza filozofom itd.)
    Na to ne treba komentara…A i bolje je ne zapocinjati jalovu raspravu po tim pitanjima. Svi znamo što misli ona druga strana.

    No, hvala na pohvalama dizajna….

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  16. DE nemoj me.. Kaže:

    Pa Trpimire, crni Trpimire.. aj da si stvarno našao nekog za uzora, al Schwartz.. daj molim te. 😛 Dobar vic sve u svemu, vidi se da nisi los covjek ali trazi uzore drugdje, zapravo budi sam svoj uzor. Razmisljaj svojom glavom. Boga uvijek ima, sa religijom i bez nje, bilo ga je i prije na druge načine štovanja samo su to ljudi zaboravili i misle da ih nekakvi imimi, svecenici, popovi i sta ti ja znam trebaju zastupati a zaboravljaju da su sasvim sposobni i dovoljno inteligentni da sami sebe zastupaju i kod Boga i kod covjeka. Ko si sam ne zna reci da zivi po svojim uvjerenjima, (ali svojim, ne onim sto je cuo od “genijalca” kao sto je Schwartz.. morao sam ga jos jednom spomenut 😛 ) taj je zbilja izgubljen ne samo za sebe nego i za druge. Schwartz se pokazao koliko je inteligentan kad je napao onog zaostalog covjeka u nocnoj mori, da mozes dici ruku na tako nesto tu je dokazao da svi oni zajedno tamo su pametniji od njega 20 puta, nacin na koji je izlagao svoja uvjerenja i na koji je ispoljavao mrznju, di je tu neko domoljublje, kaze “uklonit” treba sve one koji ne postuju ovo ono, ma ko je on da odredjuje koga da se postuje ko itko od nas ima pravo na to? Ko ima pravo tebi Trpimire ili meni govoriti kako da zivimo, mozemo si nekad dobacit, hej nije ti to bas cool kako ti gledas na ovo na ono, ali boze sacuvaj da se ja mijesam u neciji zivot. Ljudi bi puno bolje funkcionirali da uopce nema vlasti nikakve, jer covjek je u suštini dobar po naravi samo ga eto besparica, besposlica, očaj, neznanje odvede na krive puteve. A ta Schwartz ako se oce borit radikalno nek si jebe tamo mater i oca nek odjebe jer takvi kao on su davno propali i nestali, on jedino sto moze biti je sjena necega sto vise ne postoji i to smijesna sjena, za ismijavanje a ko ga slijedi jos veci smijeh. Jesi ti sad neki nacionalist Trpimire ako si sretan u kapitalizmu i di ti mozda na nekom tamo kauflandu ili lidlu izvjesena Hrvatska zastava? Neces to nikad vidjet i ako je to Schwartzova borba, nek se bori sam sa sobom al nikad nemoze budala pobijedit budalu.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  17. Everflame Kaže:

    Trpimire,

    Iz tvojih odgovora moze se primjetiti da nisi upoznat s pojmovima “Free Software” i “Open Source”. Molim te da ih proucis ako zelis nastaviti raspravu jer je tema preopsirna da bi se objasnila na ovako malo prostora.

    Dojam da Free Software (slobodan, *ne besplatan* softver) razvijaju bilo kakvi ‘amateri’ (rijec koja ukljucuje nestrucnost i manju sposobnost od ljudi koji su ‘profesionalci’) je u potpunosti kriv. Naprotiv, mnogi free software i open source (skraceno FOSS) programeri su ‘profesionalci’ po svakoj definiciji i rade u komercijalnim kompanijama ili imaju vlastite kompanije. Stovise, mnoge komercijalne kompanije koriste FOSS softver vrlo uspjesno, a i oslobadjaju vlastiti kod koji proizvode i daju ga svima na koristenje. FOSS softver je cesto i tehnicki superiorniji od vlasnickog softvera. Google, jedna od najvecih kompanija na svijetu, koristi i pridonosi razvoju velikom broju FOSS softvera. Stovise, oni svake godine osiguravaju stipendije za studente koji se odluce raditi na FOSS softveru u sklopu programa koji se zove Google Summer of Code (http://code.google.com/soc/), kako bi studenti mogli zaraditi, pridonijeti drustvu, a i dobiti neprocjenjivu praksu te kontakte u programerskim krugovima.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)
  18. Ivan Kaže:

    Ja sam na Linux Mintu 😀

    Ma nitko tko sudjeluje u razvoju Linuxa nije gladan kruha. linux adminsitratori su tražena ‘roba’. Samo je poanta u tome da se sustav decentralizira, tj da se umjesto za licence korporacijima i održavanje, ulaže samo u održavanje odnosno u ljude. na taj način razvija se intelekt i slama korporacijski monopol.

    VA:F [1.9.22_1171]
    Rating: 0 (from 0 votes)