RB: Možete li nam ukratko predstaviti sebe i sindikat u kojem djelujete? 

Juko Cikojević: Ja sam Juko Cikojević, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je osnovan kad se Hrvatska osamostalila. U našoj kompaniji djeluju, praktički, tri sindikata koja imaju svoje predstavnike u različitim institucijama, radničkom vijeću i zaštiti na radu. Oba dva tijela broje po devetnaest ljudi, a HST ima četrnaest pozicija, republički sindikat ima četiri i treći sindikat (sindikat radnika HT-a) ima jednu poziciju. Zašto to govorim? Zato jer smo se konačno sva tri sindikata ujedinili zbog ove teme očuvanja radnih mjesta. Inače, HT broji oko 5700 radnika, a naš sindikat ima 3200 članova. Republički sindikat ima oko 1400, dok treći sindikat ima nekoliko stotina članova. Znači većinski smo sindikat i vodimo glavnu ulogu, ali u suradnji s ostalim sindikatima zajedno djelujemo protiv namjere poslodavca o otpuštanju radnika. Read the full story

Subotnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovalo nekoliko tisuća prosvjednika i članova sindikata, među kojima i članovi Radničke borbe koji su tom prilikom podijelili nekoliko stotina primjeraka časopisa i letaka s porukom solidarnosti europskih organizacija u borbi protiv EU neoliberalizma, predstavljao je nesumnjiv korak naprijed za radnički i antikapitalistički pokret. Usprkos izostanku konkretnih zahtjeva i stavljanja problematike u Hrvatski kontekst, te jasno istaknutih ciljeva, prosvjed je uspio postići masovnost s kojom možemo biti zadovoljni. To je simptom postepenog prelaska socijalnog pokreta u viši stupanj. Prije samo nekoliko godina, kada je naša organizacija započinjala sa svojim radom, kritika kapitalizma nije u medijima i širem javnom prostoru mogla dobiti gotovo nikakvu pozornost, niti je bila tretirana ozbiljno. Danas, u velikoj mjeri zahvaljujući i učincima globalne krize, sve veći broj ljudi postaje svjestan problematičnosti samog sistema, dakle ne samo pojedinaca na njegovom vrhu, te potrebe njegove promjene. Subotnji prosvjed u tom pogledu jasno pokazuje razvoj svjesnosti radničke klase u proteklom periodu. Istovremeno, smatramo našom dužnošću da ukažemo na neke nedostatke, pogreške i strategije koje ne smatramo ispravnima a koje su se mogle zamijetiti. Read the full story

Dana 31.kolovoza, kad su se oni koji rade vraćali s godišnjeg odmora, kad su turisti uživali u svojim zadnjim danima ljeta na hrvatskoj obali, kad su premijerka i njeni ministri uživali u svojim ogromnim plaćama i vozili se u klimatiziranim automobilima, više od stotinu radnica imotske tvornice ‘Trimot’ obilazilo je šaltere banaka i bankomate. To nisu radili iz zabave, već jer im je premijerka, kao i resorno ministarstvo, obećala isplatu zaostalih plaća do kraja kolovoza. I to čak šest zaostalih plaća! Read the full story

Ova rezolucija je usvojena na sastanku organizacija antikapitalističke ljevice, u Londonu 11. i 12. lipnja, na poziv SWP-a (Socijalistička radnička partija; Velika Britanija) i NPA (Nova antikapitalistička partija; Francuska). Konferencija je bila koncipirana kao nastavak prijašnjih konferencija u Parizu, lipnja 2008., prosinca 2009., svibnja 2010. i prosinca 2010. Jedan od potpisnika ove rezolucije je Radnička borba.  Read the full story

Ustrajne i hrabre radnice  poduzeća Kamenskog koje je u stečaju, čija borba za isplate plaća traje već sedam mjeseci, u utorak  su prosvjedovale pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Naime, toga dana u 10 h ujutro je počela skupština vjerovnika tog poduzeća,  u koje su ubrajaju i radnici. Sud je utvrdio da  ukupna potraživanja vjerovnika iznose 70 milijuna kuna od čega radnicama za isplatu dugovanja (izostale plaće) pripada više od pola, dakle 40 milijuna kuna. Read the full story

 Nakon neprekidnih napada na životni standard, socijalna prava i dostojanstvo, grčki radnici su pokazali kolika je njihova snaga, te jasno dali do znanja da više ne žele biti žrtve krize koju je izazvao kapital. Uslijed masovnog generalnog štrajka zaustavio se sav javni prijevoz, proizvodnja i promet brodova, većina industrijske proizvodnje, kao i rad u  bankama i državnim ustanovama. Također, organizirane su i masovne demonstracije u nizu gradova pri čemu je došlo i do sukoba s policijom. Grčki radnici su na ovaj način neizravno poručili svojim kolegama u Hrvatskoj što treba učiniti – prestati s iščekivanjima, molbama i lažnim kompromisima; mobilizirati se i stupiti u odlučne masovne prosvjedne i sindikalne akcije; konačno – pokazati snagu i odlučnost u borbi za svoja prava.

Read the full story

Jedno od temeljnih polazišta analiza i politike Radničke borbe jest činjenica da svaka vlada u postojećem društvu u krajnjoj liniji nije ništa drugo nego pomoćnik i najprisniji suradnik vladajuće kapitalističke klase . Općenitije govoreći, čitava institucija države je organ ugnjetavanja radnika. Od nje se stoga ne može očekivati da će bez pritiska radnika donositi odluke koje idu u korist potlačenima. Ova tvrdnja se još jednom pokazala kao istinita – u pregovorima oko Zakona o radu Vlada je otvoreno stala na stranu kapitala i izigrala radničke organizacije, odnosno sindikate. Slijedi organiziranje prosvjeda na Markovu trgu, najavila je Ana Knežević, predsjednica SSSH-a. Read the full story

Otprilike tri tisuće radnika, studenata, nezaposlenih i umirovljenika okupilo se 21. 10. 2009 u Rijeci na prosvjednom skupu kojega je organizirao Sindikat metalaca Hrvatske, a koji se održao iznad riječkog brodogradilišta 3. Maj.  Na prosvjednom skupu je od Vlade zahtjevana hitna isplata zaostalih plaća za rujan, nabavka materijala neophodnog za normalan nastavak proizvodnog procesa, te rješavanje pitanja financiranja 4 tankera za domaće brodare u idućih deset dana.  S obzirom da nije dobivena garancija za daljnju proizvodnju radnici su najavili i prosvjede na Markovom trgu u Zagrebu. Read the full story