Cilj ovo kratkog osvrta je sagledati situaciju s jedne strane koja je potpuno zanemarena, a koja baš razjašnjava trenutnu situaciju s tzv. lošim kreditima banaka i svu famu nastalu oko te situacije. Želimo sagledati istinu u njenom konkretnom, kapitalističkom obliku.

Uzeli smo jedan članak dnevnih novina kako bi ilustrirali najčešće razmišljanje apologeta kapitala da bismo mu suprotstavili naš pogled. Prema tome, naša namjera nije pružiti puki opis ‘problema’ banaka te, prikazom dotičnih brojki, konstatirati njihovo stanje. Takvi komentari svakodnevno pune novine, bilo u pisanom bilo u virtualnom obliku. Namjera nam je, u kratkim crtama, prikazati situaciju kakva ona zaista jest, zašto je ona takva i koji je njen smisao. Na ove sitnice, hrvatski ekonomisti ne obraćaju pažnju, a time uskraćuju materijal i novinarima koji njih ionako citiraju. Ipak, pitanje je bi li ti novinari mogli uvrstiti realnu kritiku financijskog kapitala u svoje vijesti. Read the full story

Europski lideri su užurbano nastojali izbjeći kolaps španjolskog bankarskog sustava u četvrtak dok je španjolski kreditni rejting još jednom snižen, a njene financijske institucije podrhtavaju na rubu insolventnosti.

Kreditna agencija Fitch je snizila španjolski kreditni rejting s A na BBB, najniži rejting koji se smatra prihvatljivim za investiranje. Isto tako je upozorila da, ako Španjolska ne osigura dodatno financiranje, njen rejting će biti snižen na razinu smeća.

Financial Times je u srijedu objavio da europski dužnosnici rade na spašavanju španjolskih banaka. List je izvijestio kako je unatoč pozivima Europskoj uniji na izravno spašavanje banaka u problemima, ova opcija isključena. Umjesto toga, sredstva će najvjerojatnije biti usmjerena kroz španjolsku vladu ili njen fond za spas banaka.

U svojoj objavi sniženja kreditnog rejtinga, Fitch je procijenio trošak saniranja bankarskog sektora zemlje na iznos između 60 i 100 milijardi eura. Financial Times je objavio da se rasprave o spašavanju kreću u visini od 80 milijardi. Read the full story

Samo prije dvije godine švicarski franak imao je vrijednost 4.4 kune, da bi ovih dana njegova vrijednost iznosila 6.74 kune. Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana je vezano uz tu valutu, a tu se radi u stambenim (oko 42%), te automobilskim kreditima (47%).  Da bi se pronašlo rješenje treba detektirati problem. Ovdje se može reći da je problem jačanje švicarskog franka u odnosu na kunu, međutim time se ne ulazi u pravu bit problema. Treba se upitati kako je došlo do tog jačanja, zašto se jačanje manifestiralo baš na taj način, kakav je odnos jačanja švicarskog franka i svjetskog gospodarstva, kolika je uloga svjetske financijske krize u svemu ovome, kakva je uloga banaka u toj krizi, pa prema tome i kakva je njihova uloga u divljanju određenih valuta. Neodgodivo je rješenje nacionalizacija banaka, njihovo povezivanje u jedinstvenu centralnu banku,te stavljanje istih pod kontrolu naroda sukladno planu za razvoj društva, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu.  Read the full story