Što mora uključivati revolucionarni program?

Spomenuli smo kako u vremenima relativne stabilnosti kapitalizma revolucionarni program može oko sebe okupiti manji dio radničke klase. No što bi sve podrazumijevao potpuni revolucionarni program? Da bi nastavili govoriti o revolucionarnoj organizaciji prvo moramo odgovoriti na to pitanje. Zasigurno se ne može raditi samo o zahtjevu za napuštanjem kapitalizma. Read the full story

Poslije osvajanja vlasti zadatak izgradnje, prije svega-privredne, postavlja se kao centralni i ujedno i najteži. Rješavanje tog zadatka zavisi od uvjeta različitih po sadržaju i po dubini: prvo, od nivoa proizvodnih snaga, a osobito od odnosa između industrije i seljačkog gospodarstva; drugo, od kulturnog i organizacionog nivoa radničke klase koja je osvojila državnu vlast; od političke međunarodne i unutrašnje situacije : da li je buržoazija do kraja pobijeđena ili se još odupire-postoji li strana vojna intervencija, da li tehnička inteligencija sabotira itd., itd. Read the full story

Koji put ćete slijediti?

Prvi put otvoren za vas će biti da prihvatite kako je iznad svega važno u današnjoj situaciji u svijetu održati potpuno monolitne odnose jedinstva s politikama i ideologijom ruske KP. Sigurno postoje članovi među vama koji će predložiti takav smjer…Sigurno će biti predložen i drugi put, koji se u suštini sastoji od povlačenja u Jugoslaviju, odbijanja napada i eventualnog nasilja i provokacija Kominform-a i njegovih agenata, te pokušaja ‘izgradnje socijalizama’ u vašoj zemlji, dok će se zaključivati trgovinski odnosi sa silama kako Istočne Europe, tako i sa silama imperijalističkog Zapada. Nećemo skrivati od vas, Drugovi, da mi smatramo drug put jednako pogubnim kao i prvi put. Konačno, preostaje treći put, najteži, onaj koji je prepun prepreka: izvorni komunističku put za jugoslavensku partiju i proletarijat. Ovaj put je put povratka lenjinističkoj koncepciji socijalističke revolucije, povratak svjetskoj strategiji klasne borbe…,(osnivanja organa) u kojima će svi radnici imati pravo izraziti svoje mišljenje i svoje kritike bez premišljanja i bez straha od odmazde. Pravo radnika na organiziranje ostalih radničkih partija mora biti položeno kao temelj… Read the full story

Teorija permanentne revolucije Trockog, u kratkim crtama prvi puta prikazana u njegovom eseju ‘Dostignuća i perspektive’ (1906.g.), bila je najsjajniji politički prodor u marksističkoj misli početkom 20.st. Odbacujući ideju o razdvojenim historijskim fazama – sa prvom fazom kao buržoasko-demokratskom -u budućoj ruskoj revoluciji, te ističući mogućnost transformiranja demokratske u proletersku/socijalističku revoluciju u „permanentnom’ (neprekinutom) procesu, Trocki nije samo predvidio opću strategiju Oktobra, već je i omogućio ključne uvide u ostale revolucionarne procese koji će se odvijati kasnije u Kini,  Indokini, na Kubi itd. Dakako, ova teorija nije bila bez problema i nedostataka, ali je neusporedivo relevantnija za realne revolucionarne procese na periferiji kapitalističkog sustava od svega što je proizveo ‘ortodoksni marksizam’ sve od smrti Engelsa do 1917. Read the full story

Oktobarska revolucija

Sa priličnom sigurnošću možemo konstatirati kako niti jedan događaj nije imao toliki utjecaj na daljnji razvoj radničkog i socijalističkog pokreta, te na izazivanje podjela u njemu, kao što ga je imala Oktobarska revolucija. Naravno, značenje ove revolucije uvelike nadmašuje i okvire radničkog pokreta, te postaje jedno od temeljnih političkih pitanja naše epohe. Stoga je prirodno da je ovaj događaj izazvao kontroverze, pojavljivanje niza suprotstavljenih interpretacija, te gomile netočnosti, lažnih tvrdnji i falsifikata, ponekad sadržajne, a češće metodološke naravi. Većina prikaza Oktobarske revolucije počiva na u potpunosti promašenim metodama interpretacije, pri čemu je sama metoda nerijetko prilagođena rezultatu do kojega se želi doći, koji je poznat i prije samog istraživanja, a određen u skladu s političkim i ideološkim pozicijama samih autora interpretacije. Read the full story

Štrajkovi u formi okupacije radnih mjesta predstavljaju ozbiljno upozorenje od strane masa ne samo kapitalistima, već i radničkim organizacijama, uključujući i Četvrtu internacionalu. Tokom 1919-1920 talijanski radnici su samoinicijativno  preuzeli tvornice, na taj način svojim “vođama” prenoseći vijesti o dolasku socijalne revolucije. “Vođe” nisu obratile pozornost na te znakove. Rezultat je bio pobjeda fašizma. Štrajkovi u formi okupacije još ne znače preuzimanje tvornica na talijanski način, ali predstavljaju presudan korak prema tome. Postojeća kriza može učiniti klasnu borbu oštrom do ekstremnog stupnja, te ubrzati razvoj stvari. No, to ne znači da do revolucionarne situacije dolazi iznenada… Read the full story

U drugom dijelu Tranzicijskog programa kojega objavljujemo detaljnije su obrađene neke važne teme kao što su tvornički odbori, radnička kontrola industrije, eksproprijacija pojedinih grupa kapitalista, te eksproprijacija privatnih banaka. Read the full story

Nakon predgovora prijevodu Tranzicijskog programa iz 1938. objavljujemo i prvi dio prijevoda. Cjelokupni Tranzicijski program može se naručiti u vidu brošure na mail radnicka_borba@yahoo.com Read the full story

Donosimo predgovor prijevodu  Tranzicijskog programa na naš jezik. Ovaj dokument od epohalnog značenja za radnički i revolucionarni pokret, preveden od strane Radničke borbe, uskoro izlazi iz tiska u vidu posebne brošure, a bit će dostupan za čitanje i na našim stranicama. “Tranzicijski program nastoji na elastičan i dinamičan način organski povezati neposredne borbe potlačenih s borbom za preuzimanje vlasti od strane radnika i socijalističku transformaciju društva. Upravo se u tome nalaze njegova iznimna snaga, važnost i aktualnost u ovome trenutku.”

Read the full story

Zašto se Boljševička revolucija izrodila u totalitarnu vlast birokracije? Je li Staljinova politika nastavak Lenjinove i jesu li politički grijesi boljševizma rodili staljinizam ?  Koje pouke iz toga proizlaze za budućnost? Na ova i mnoga druga bitna pitanja  u svome tekstu odgovara Lav Trocki, sudionik važnih povijesnih događaja, jedan od vođa Oktobarske revolucije, te osnivač Crvene armije. Read the full story